Znanstvenici otkrili kako do uspješnog klimatskog plana
Velika nova studija objavljena u četvrtak o učinkovitosti klimatskih mjera kao što su porezi ili subvencije za smanjenje stakleničkih plinova pokazala je da pojedinačne mjere ne čine veliku razliku već je potrebna kombinacija pravih mjera.
Velika nova studija objavljena u četvrtak o učinkovitosti klimatskih mjera kao što su porezi ili subvencije za smanjenje stakleničkih plinova pokazala je da pojedinačne mjere ne čine veliku razliku već je potrebna kombinacija pravih mjera.
Objavljena u časopisu Science, studija je ispitivala 25 godina javnih politika u 41 zemlji na šest kontinenata.
Zaključeno je da su od 1500 analiziranih politika u sektorima uključujući energetiku, promet i graditeljstvo “identificirana samo 63 slučaja uspješnih klimatskih politika, od kojih je svaka dovela do prosječnog smanjenja emisija od 19 posto”.
“Znanstvenici su pokazali da zabrane termoelektrana na ugljen ili automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ne rezultiraju velikim smanjenjem emisija ako se provode same”, rekao je Potsdamski institut za istraživanje utjecaja na klimu (PIK) koji je vodio studiju s istraživačkim institutom Mercator (MCC).
“Uspješni primjeri rezultat su samo kombinacije s poreznim ili cjenovnim poticajima u dobro osmišljenim kombinacijama politika, kao što je u Velikoj Britaniji u pogledu proizvodnje električne energije na ugljen ili u Norveškoj za automobile”, rekli su znanstvenici.
Kombinirane metode
Studija je koristila novu bazu podataka OECD-a i inovativni pristup koji je kombinirao metode računalnog učenja sa statističkim analizama.
U njoj su “identificirane 63 uspješne političke intervencije s ukupnim smanjenjem emisija između 0,6 milijardi i 1,8 milijardi tona CO2”.
Za usporedbu, prema procjenama Ujedinjenih naroda, čovječanstvo je 2022. godine ispustilo 57,4 milijarde tona ekvivalenta CO2.
Među identificiranim uspjesima je britansko uvođenje minimalne cijene ugljika 2013. godine, subvencija za obnovljivu energiju i plana za postupno ukidanje ugljena.
Znanstvenici se nadaju da će njihov rad utjecati na klimatske planove koje zemlje ažuriraju i moraju ih predati UN-u do veljače 2025.
Cilj tih planova je održati na životu glavni cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine.
Interaktivna web stranica za analizu klimatskih politika “Climate Policy Explorer” daje pregled rezultata, analiza i metoda te je dostupna javnosti.
“Naša otkrića pokazuju da više mjera ne mora nužno značiti bolje rezultate. Umjesto toga, ključna je prava kombinacija mjera”, objasnio je glavni autor studije Nicolas Koch.
“Na primjer, same subvencije ili propisi nisu dovoljni i samo u kombinaciji s instrumentima koji se temelje na cijenama, kao što su porezi na ugljik i energiju, mogu donijeti značajna smanjenja emisija.”
“Fokusirajući se samo na 63 statistički prepoznatljive velike trendovske prekretnice, propušta se utjecaj tisuća manjih napora na globalnoj razini, te kumulativni učinak mnogih manjih mjera”, rekao je Michael Grubb s University College London.
Rekao je da je ovo “najsofisticiranija studija do sada”.
“Njihov zaključak da je za postizanje velikih utjecaja potrebna kombinacija politika ima apsolutnog smisla”, dodao je.
“Studija je analizirala samo politike koje donose nagla smanjenja, dok većina klimatskih politika radi na učinkovitosti novih stvari ili dugoročnoj putanji smanjenja emisija, pri čemu je potrebno mnogo godina za izgradnju zelenije infrastrukture ili načina života”, rekla je Robin Lamboll iz Imperial College London.