Znanstvenici otkrili kako onečišćenje zraka utječe na fokusiranje u obavljanju svakodnevnih zadataka

Istraživači su analizirali podatke iz kognitivnih testova koje je ispunilo 26 sudionika prije i nakon što su bili izloženi visokim razinama čestica (PM) pomoću dima iz svijeće ili čistog zraka tijekom jednog sata.

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, otkrila je da je čak i kratka izloženost visokim koncentracijama PM-a utjecala na selektivnu pozornost i prepoznavanje emocija sudionika – bez obzira na to jesu li disali normalno ili samo na usta. To može utjecati na sposobnost pojedinca da se koncentrira na zadatke, izbjegne smetnje i ponaša se na društveno primjeren način.

‘Sudionici koji su bili izloženi zagađenju zraka nisu bili tako dobri u izbjegavanju ometajućih informacija’, rekao je dr. Thomas Faherty sa Sveučilišta u Birminghamu, koautor studije. ‘Dakle, to znači da bi vas u svakodnevnom životu stvari mogle više omesti. Kupnja u supermarketu je dobar primjer… to može značiti da vas više ometa impulzivna kupnja dok hodate duž prolaza u supermarketu jer se ne možete usredotočiti na svoje ciljeve.’

Studija je također otkrila da su sudionici imali lošije rezultate na kognitivnim testovima koji procjenjuju emocionalno prepoznavanje nakon što su bili izloženi PM onečišćenju zraka, prenosi The Guardian.

‘Bili su lošiji u opažanju je li lice uplašeno ili sretno, a to bi moglo imati implikacije na to kako se ponašamo s drugim ljudima’, rekao je Faherty. ‘Postoje asocijativne studije koje se bave kratkotrajnim onečišćenjem zraka i incidentima poput nasilnih zločina, posebno u američkim gradovima. Tako da biste mogli na neki način uvjetno povezati te stvari zajedno, možda reći da bi razlog tome mogla biti neka vrsta emocionalne disregulacije.’

Studija je otkrila da radna memorija sudionika nije bila pogođena, što ukazuje da su neke funkcije mozga otpornije na kratkoročnu izloženost onečišćenju od drugih.

Onečišćenje zraka jedan je od najvećih ekoloških čimbenika rizika za javno zdravlje na globalnoj razini. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da onečišćenje vanjskog zraka uzrokuje oko 4,2 milijuna prijevremenih smrti godišnje diljem svijeta.

Istraživači kažu da bi nalazi studije mogli imati značajne društvene i ekonomske implikacije, uključujući postignuća u obrazovanju i radnu produktivnost.

‘Studija je provedena na klinički zdravoj odrasloj populaciji, što znači da su bili dobrog zdravlja i da nisu imali kliničkih respiratornih ili neuroloških problema… određene druge skupine mogle bi biti osjetljivije na učinke’, rekao je Faherty.

‘Svi postaju pametniji kako vrijeme prolazi jer smo iskorijenili stvari koje nas ubijaju i također imamo puno bolju prehranu nego prije čak 20 godina. Otkrivate da su stvari poput onečišćenja zraka važnije kao vrsta prepreke kognitivnom blagostanju ili IQ-u… jer je sve ostalo na neki način iskorijenjeno.’