Znate li što je klimatarijanska prehrana?

Klimatske promjene sve više utječu na naše živote, a ljudi diljem svijeta savjesno pokušavaju na razne načine umanjiti svoj ugljični otisak. Jedan od efikasnih načina kako živjeti ekološki osvještenije je promjena prehrane. Stoga ne iznenađuje kako se pojam klimatarijanske prehrane sve češće pojavljuje kao jedno od rješenja. 

Za razliku od ostalih specifičnih načina prehrane koje na prvo mjesto stavljaju isključivo zdravlje pojedinca, ova prehrana također u svojoj filozofiji ima fokus na efekt koji ostavlja na planet. Prehrana se fokusira na konzumaciju lokalnih namirnica i izbjegavanje namirnica čija proizvodnja ima negativni učinak na okoliš. Ovaj način prehrane nema stroga pravila i zabrana određenih namirnica, nego je više skup smjernica što bi trebalo jesti, a što izbjegavati. 

Kako bi se prebacili na ovaj tip prehrane potrebno je prvo znati kako se koja hrana proizvodi i transportira te koje su to namirnice koje štete okolišu. Najlošije stoje namirnice koje pri proizvodnji troše ogromne količine prirodnih resursa poput tla i vode, čija proizvodnja jako doprinosi emisiji stakleničkih plinova i čija proizvodnja šteti oceanima. Također bitan faktor je i način na koji se namirnice pakiraju, one koje koriste velike količine pakiranja od  nerazgradivih materijala poput plastike sasvim logično imaju negativan učinak na planet. 

Prema sljedbenicima ove prehrane top pet namirnica čije konzumiranje donosi najmanje štete su:

Grahorice

Namirnice poput graha, leće, graška i slanutka su izvrstan biljni izvor bjelančevina. Uzgoj tih biljaka čini dobro tlu jer ispuštaju hranjive tvari direktno u tlo. Uzgoj ne zahtijeva velike količine vode, a također je uvelike smanjena upotreba umjetnih gnojiva. I vaše zdravlje će se poboljšati većim unosom grahorica jer one reguliraju masnoće u krvi i krvni tlak. 

Lokalno i sezonsko voće i povrće

Kada kupujete voće i povrće koje je uzgojenu u vašem podneblju, smanjujete potrebu za dodatnim transportom i pakiranjem koje utječe na zagađenje okoliša. Također, ako je namirnica proizvedena u samoj blizini, sadržavat će više nutrijenata od one kojoj treba određeno vrijeme da se preveze iz nekog drugog dijela svijeta. 

Cjelovite žitarice

Zob, ječam i smeđa riža samo se neke od cjelovitih žitarica čija proizvodnja zahtijeva puno manje vode od proizvodnje mnogih drugih namirnica. Te nerafinirane namirnice pune su složenih ugljikohidrata koji nas drže sitima duže vrijeme i djeluju pozitivno na naše zdravlje.

Orašasti plodovi

Orašasti plodovi su odličan izvor bjelančevina, a za razliku od mesa ili jaja, njihova proizvodnja emitira višestruko manje ugljičnog dioksida. Poznata je i njihova uloga u sprečavanju bolesti poput moždanih i srčanih udara. 

Gljive

Uzgoj gljiva zahtijeva minimalnu količinu površine tla i vode te emitira vrlo male količine ugljičnog dioksida. Također, kao gnojivo za uzgoj gljiva se može koristiti bio otpad poput ljuska od orašastih plodova i ostatak kukuruznih klipova. 

Namirnice koje na klimatarijanskoj prehrani treba izbjegavati jer njihova proizvodnja jako šteti planetu su:

Crveno meso

Prema podacima UN-a, uzgoj stoke zaslužan je za čak 14,5 % emisije stakleničkih plinova u svijetu. Najveći udio u tome ima uzgoj goveda. Također, smanjenje unosa crvenog mesa povezano je s manjim rizikom od raka. 

Mliječni proizvodi

Baš poput goveđeg mesa, i proizvodnja mlijeka, sira i jogurta vrlo negativno utječe na planet. 

Palmino ulje

Proizvodnja palminog ulja zaslužna je za krčenje svjetskih šuma i uništavanje prirodnog staništa mnogim životinjama. 

Šećer

Proizvodnja šećerne repice jako utječe na emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka i potrošnju vode. Dodatno, unos šećera povezan je s dijabetesom i pretilosti. 

Procesuirana hrana

Visoko procesuirane namirnice, osim što često sadrže velike količine šećera i palminog ulja, često koriste velike količine plastičnog pakiranja.