Zobeno ili kravlje mlijeko: koje je ekološki prihvatljivije?

Zobeno mlijeko je relativno nov proizvod na našim policama, a često se ističe kako se radi o ekološki prihvatljivijem proizvodu od klasičnog kravljeg mlijeka. No koji su razlozi za takav zaključak? Donosimo analizu utjecaja na okoliš oba proizvoda. 

Utjecaj na okoliš proizvodnje zobenog mlijeka

Kada govorimo o mlijeku biljnog podrijetla, zobeno mlijeko je drugo najpopularnije, odmah iza bademovog, a potrošnja zobenog mlijeka raste iz godine u godinu. 

Potrošnja vode

Za proizvodnju jedne litre zobenog mlijeka potrebno je 48 litara vode, ne uzimajući u obzir vodu koja je potrebna za proizvodnju same zobi. Zob kao biljka ne treba puno vode za rast te je uzgoj zato vrlo ekološki efikasan. Također zob najbolje uspijeva u malo hladnijem podneblju tako da i treba manje vode iz vanjskog izvora jer uspješno apsorbira vodu iz kiše i vlažne zemlje. 

Uporaba zemlje 

Zob raste po cijelome svijetu, od Sjeverne Amerike preko Europe do Australije. Uzgoj traje samo četiri mjeseca godišnje pa se zemlja može ostatak vremena koristiti za druge usjeve. Takav način uzgoja je odličan za zdravlje samog tla. 

Staklenički plinovi

Zobeno mlijeko ima najmanji ugljični otisak od svih svojih alternativa poput bademovog, sojinog ili kravljeg mlijeka. Jedina slaba točka proizvodnje zobenog mlijeka je veća količina biljnih otpadnih tvari koje se stvaraju pri proizvodnji. Taj otpad, kada se prikupi, ispušta veće količine metana, plina vrlo štetnog za okoliš. Rješenje tog problema je uporaba otpadnih tvari kao hrane za stoku. 

Pesticidi i umjetna gnojiva

Loša strana proizvodnje zobi je preveliko oslanjanje na sintetička gnojiva i pesticide. Te kemikalije ulaze u tlo te potom u prirodne izvore i tako predstavljaju opasnost za živi svijet. Kako bi bili sigurni da proizvod koji kupujete nije doprinio šteti okolišu, uvijek birajte proizvod s oznakom da je organskog podrijetla. 

Utjecaj na okoliš proizvodnje kravljeg mlijeka

Kravlje mlijeko je najuobičajeniji tip mlijeka na tržištu i još uvijek vodeći proizvod na tržištu, usprkos sve većim kritikama od strane ekoloških aktivista. 

Potrošnja vode

Količina vode potrebna za uzgoj goveda veća je od zajedničke potrošnje vode za uzgoj šećerne repe, povrća i voća. Proizvodnja kravljeg mlijeka je definitivno najveći potrošač vode u poljoprivredi zbog činjenice da krave u prosjeku popiju do čak 200 litara vode dnevno. No nije sve tako loše kada se uzme u obzir da čak 80 posto popijene vode dolazi iz kišnice. Taj postotak, naravno, ovisi i o podneblju u kojem se krave uzgajaju, tako da će u kišnijim područjima biti i veći.   

Uporaba zemlje

Uzgoj stoke je jedan od glavnih uzročnika krčenja šuma poput Amazonske prašume. Ogromni predjeli prašume su iskrčeni kako bi se napravilo mjesta za ispašu. Glavna prehrana uzgojenih krava je soja te su područja kroz cijelu Južnu Ameriku pretvorena u polja soje kako bi se održao uzgoj goveda. 

Staklenički plinovi

Na svijetu trenutno ima oko milijarda krava. Svaka jedinka ispušta ogromne količine metana, za okoliš vrlo opasnog plina. Jedna trećina cjelokupne emisije metana za koju je zaslužna suvremena civilizacija dolazi od krava. Količina stakleničkih plinova koja se ispusti za samo jednu čašu kravljeg mlijeka veća je tri puta od količine koja se ispusti za proizvodnju čaše mlijeka alternativnog, biljnog izvora. ž

Zaključak: što je ekološki prihvatljivije, kravlje ili zobeno mlijeko?

Struka je rekla svoje, zobeno mlijeko ima puno manji utjecaj na okoliš od kravljeg. Proizvodnja koristi manje vode, ispusti se manje štetnih stakleničkih plinova i ne pridonosi toliko krčenju svjetskih šuma. Zobeno mlijeko je najodrživiji mliječni proizvod na tržištu, no i dalje ima svoje nedostatke. Jedan od njih je manja količina hranjivih tvari (dvostruko manje bjelančevina od kravljeg) a drugi nedostatak je i dalje puno viša cijena od kravlje opcije. Ali ako imate mogućnosti, barem djelomičnom zamjenom kravljeg mlijeka zobenim u vašoj prehrani pomoći ćete očuvanju planeta i dati svoj doprinos boljoj budućnosti.