Dok Island bilježi rekordne temperature, znanstvenici upozoravaju na paradoksalan scenarij

Upozorenja dolaze u trenutku u kojem je Island, poput ostatka Europe, 2025. zabilježio najtopliju godinu otkako postoje mjerenja. Prosječna godišnja temperatura iznosila je 5,2 °C, što je za 1,1 stupanj više od prosjeka razdoblja 1991.–2020. Gotovo svi mjeseci bili su topliji od uobičajenog, a sredinom svibnja pogodio ga je desetodnevni toplinski val s temperaturama do 26,6 °C.

Iako su oborine u posljednjem desetljeću bile ispod prosjeka, topliji zrak zadržava više vlage, što povećava rizik od intenzivnijih pljuskova i ekstremnih vremenskih događaja.

Unatoč rastu temperatura, dio znanstvene zajednice strahuje da bi klimatske promjene mogle destabilizirati AMOC, sustav oceanskih struja koji prenosi toplu vodu prema sjevernom Atlantiku, a hladnu prema jugu. Upravo ta cirkulacija ublažava klimu u Europi i čini je znatno blažom nego na drugim područjima iste geografske širine.

Otapanje arktičkog leda i sve veći dotok slatke vode s grenlandskog ledenog pokrova mogli bi poremetiti taj sustav. Ako bi se struja značajno usporila ili zaustavila, znanstvenici upozoravaju na mogućnost naglog zahlađenja – scenarija koji se često opisuje kao ‘moderno ledeno doba’ za sjever Europe.

AMOC je u prošlosti već kolabirao, prije završetka posljednjeg ledenog doba prije oko 12.000 godina. Zbog potencijalnih posljedica islandsko Nacionalno vijeće za sigurnost još je u rujnu 2025. mogućnost njegova sloma proglasilo sigurnosnim rizikom, piše Euronews.

Ekstremni scenariji

Novo izvješće Nordijskog vijeća upozorava da bi kolaps AMOC-a mogao izazvati ‘ekstremne posljedice’ koje bi se djelomično suprotstavile očekivanim učincima globalnog zatopljenja. Klimatski modeli sugeriraju da bi se zimske temperature na Islandu mogle spuštati i do -45 °C, a zemlju bi ponovno moglo okružiti morski led, prvi put od vremena Vikinga.

‘U tom scenariju Island bi postao veliki ledenjak’, izjavila je Hildigunnur Thorsteinsson, ravnateljica islandskog meteorološkog zavoda.

Znanstvenici naglašavaju da je riječ o jednom od mogućih scenarija, ali upozoravaju da ga više nije moguće odbaciti kao pretjerano katastrofičan. ‘AMOC je ključni dio klimatskog sustava za nordijsku regiju. Budućnost te cirkulacije je neizvjesna, ali rizik brzog slabljenja ili kolapsa moramo shvatiti ozbiljno’, rekao je Aleksi Nummelin iz Finskog meteorološkog instituta.

Poziv na brze mjere

Autori izvješća pozivaju na snažnije smanjenje emisija stakleničkih plinova i ubrzanje dekarbonizacije, upozoravajući da dugotrajno prekoračenje granice zagrijavanja od 1,5 °C značajno povećava rizik prelaska tzv. klimatske točke preokreta.

Istodobno predlažu uspostavu sustava ranog upozoravanja koji bi kombinirao satelitska opažanja i klimatske modele da bi se promjene u oceanskim strujama mogle pravodobno prepoznati i pretvoriti u konkretne političke odluke.

Rasprava o AMOC-u intenzivirana je nakon otvorenog pisma klimatskih znanstvenika iz 2024. godine, u kojem su upozorili da je rizik njegova kolapsa možda godinama bio podcijenjen, a posljedice bi mogle biti među najdramatičnijima u suvremenoj klimatskoj krizi.