Dan bez leda na Arktiku je neizbježan, evo što će to značiti za ljude

Dok je većina projekcija arktičkog morskog leda usredotočena na uvjete iz mjeseca u mjesec, nova studija otkrila je moguća predviđanja do danas.

Prijašnja očekivanja predviđala su gubitak Arktičkog mora oko 2030., ali ovi rezultati otkrivaju da bi se dan bez leda mogao dogoditi već u kasno ljeto 2027., piše Euronews.

Devet drugih simulacija, iako manje vjerojatne, predviđaju da bi se to moglo dogoditi u sljedećih tri do šest godina.

Znanstvenici iz studije objavljene u časopisu Nature Communications kažu da je prvi dan bez leda na Arktiku sada neizbježan i nepovratan, bez obzira na to kako ljudi mijenjaju emisije stakleničkih plinova.

Što je Arktik bez leda i zašto je to važno?

Arktički ocean pokriva golemo područje od više od 16 milijuna četvornih kilometara i tisućama godina svjedoči prirodnom sezonskom događaju: slojevi smrznute morske vode dramatično se nakupljaju tijekom zimskih mjeseci u debelu ledenu kapu koja doseže vrhunac u ožujku prije nego što se otopi u rujnu.

Posljednjih desetljeća, međutim, ovaj dramatičan događaj je manje zastupljen.

Morski led smanjuje se za više od 12 posto svakog desetljeća od 1978. godine, kada su satelitske slike – skenirajući višekanalni mikrovalni radiometar ili ‘SMMR’ – započele bilježiti rast i povlačenje leda na Arktiku.

To je 80.000 četvornih kilometara svake godine – otprilike iste veličine kao Austrija ili Češka.

Znanstvenici definiraju ‘bez leda’ kao područje leda koje se u kratkom vremenu spusti na manje od milijun četvornih kilometara, što se smatra klimatskom prekretnicom.

Tim međunarodnih istraživača, uključujući klimatologinju Alexandru Jahn sa Sveučilišta Colorado Boulder i Céline Heuzé sa Sveučilišta Gothenburg u Švedskoj, upotrijebio je više od 300 računalnih modela kako bi predvidio prvi dan bez leda. Oni su pokazali ubrzani vremenski slijed u usporedbi s onim što je prethodno bilo predviđeno.

Događaji brzog gubitka leda obično su povezani s intenzivnim zimama i proljetnim zagrijavanjem.

Dugoročno, ako se Arktički ocean redovito proglašava slobodnim od leda, to bi moglo značajno utjecati na krhki ekosustav najsjevernijeg mora, uključujući sve od ‘amblematičnog polarnog medvjeda do ključnog zooplanktona’, otkriva studija.

Što će dani bez leda u Arktičkom oceanu značiti za ljude?

Dan kada Arktik pokaže uvjete bez leda simbolično je značajan. Vizualno će istaknuti kako su ljudi promijenili jednu od definirajućih prirodnih značajki našeg planeta: iz bijelog u plavi Arktički ocean.

‘Prvi dan bez leda na Arktiku neće dramatično promijeniti stvari’, objasnio je Jahn u izjavi.

‘Ali to će pokazati da smo iz temelja izmijenili jednu od ključnih karakteristika prirodnog okoliša u Arktičkom oceanu, a to je da je prekriven morskim ledom i snijegom tijekom cijele godine, kroz emisije stakleničkih plinova.’

Sunce nikada ne zalazi na Arktiku tijekom ljeta, tako da bez reflektirajućeg leda koji reflektira sunčevu svjetlost u svemir, ocean će apsorbirati i distribuirati znatnu količinu topline oko Zemlje.

Međunarodne vode nemaju nikakvu jurisdikciju, pa bi komercijalne industrije mogle iskoristiti prilike koje se nalaze u toplijim arktičkim vodama. Mogli bi loviti i duboko rudariti prethodno nedostupne morske i mineralne populacije, dok bi prijevozničke tvrtke mogle ići bržim brodskim putem preko Sjeverozapadnog prolaza.

Zagrijavanje bi također moglo dovesti do neredovitijih i ekstremnijih vremenskih događaja kroz promjenjive obrasce vjetra i morskih struja.

Toplije godine već su nastupile: u ožujku 2222. dio Arktika bio je 50F/10C topliji od prosjeka, što je uzrokovalo gotovo otapanje područja oko Sjevernog pola.

Autori studije kažu da još uvijek postoji šansa da se vremenski rok za topljenje morskog leda odgodi u bliskoj budućnosti.

‘Svaka smanjenja emisija pomogla bi očuvanju morskog leda’, dodao je Jahn.