Europa gradi carstvo umjetne inteligencije – ali možda ostane bez vode

U travnju je Bruxelles najavio da će u idućih pet do sedam godina utrostručiti kapacitet podatkovnih centara, ključne infrastrukture koja pokreće digitalnu ekonomiju i AI sustave poput ChatGPT-a.

No dok se planovi predstavljaju kao ulaganje u budućnost, sve je više upozorenja da bi nagli rast podatkovnih centara mogao pogoršati krizu s vodnim resursima, osobito u južnoj Europi, gdje već 30 posto stanovništva živi u područjima trajne nestašice vode.

Žedni giganti umjetne inteligencije

Podatkovni centri, golemi kompleksi servera koji obrađuju i pohranjuju podatke, troše goleme količine vode – uglavnom za hlađenje opreme.

Bez stalnog dotoka vode, sustavi bi se pregrijali i prestali raditi.

Najveće tehnološke korporacije ulažu milijarde eura u nove objekte.

Amazon gradi tri centra u španjolskoj Aragoniji, Google otvara tri u grčkoj regiji Atika, a Microsoft širi kapacitete u južnoj Europi, gdje su ljetne suše sve češće.

Takvi projekti izazvali su napetosti s lokalnim zajednicama. U Aragoniji poljoprivrednici i ekološke udruge upozoravaju da bi tehnološki divovi mogli oduzeti vodu poljima i ruralnim naseljima, dok u britanskom Culhamu, koji je proglašen prvom britanskom ‘AI zonom rasta’, stanovnici strahuju da će nova infrastruktura ugroziti lokalne rezerve vode.

Upozorenja znanstvenika

Stručnjaci ističu da se europski tehnološki napredak odvija bez stvarnog razumijevanja ekoloških granica.

‘AI je politička mantra – zvuči kao ulaganje u budućnost i nova radna mjesta, ali održivost se gura u drugi plan,’ kaže Kevin Grecksch, profesor politike voda na Sveučilištu Oxford.

Prema njemu, gradnja podatkovnih centara u područjima sklonima sušama pokazuje nedostatak integriranog razmišljanja.
‘Što ako dođe do ozbiljne suše i javna opskrba vodom dobije prednost nad industrijom? Hoće li se tada centri morati ugasiti? Nitko nema odgovor na to pitanje,’ upozorava Grecksch.

Bruxelles obećava ‘zelene’ AI pogone

Na kritike odgovaraju iz Europske komisije, ističući da nova AI infrastruktura mora zadovoljavati kriterije energetske učinkovitosti i ekološke održivosti.

Kao primjer navode njemački superračunalni kompleks JUPITER, koji radi isključivo na obnovljivu energiju i koristi napredne sustave hlađenja i recikliranja topline.

‘Zeleni izračuni ostat će prioritet,’ poručuju iz Komisije, naglašavajući da EU želi postati predvodnik u razvoju energetski učinkovitih superračunala i podatkovnih centara.

Industrija brani svoj sektor

Predstavnici Europske udruge podatkovnih centara (EUDCA) tvrde da industrija poduzima ozbiljne korake kako bi smanjila potrošnju vode.

‘Obrada i recikliranje vode danas su standard, a sve više centara koristi nepitku vodu umjesto pitke,’ kaže Michael Winterson, glavni tajnik udruge.

Microsoft već testira centre bez potrošnje vode za hlađenje, dok portugalski Start Campus u Sinesu koristi recikliranu morsku vodu, čime postiže Water Usage Effectiveness (WUE) od nula.

Winterson pritom naglašava gospodarski značaj industrije:

‘Jedan podatkovni centar od 20 megavata potroši vode koliko i golf teren. Ali pogledajmo razliku u koristi – golf teren ne stvara BDP od trilijuna dolara niti zapošljava tisuće visokokvalificiranih radnika.’

Suša koja prijeti budućnosti

Europska agencija za okoliš upozorava da su vodni resursi već pod ‘teškim pritiskom‘, a nestašica pogađa trećinu europskog teritorija.
Kombinacija klimatskih promjena i eksplozivnog rasta AI infrastrukture mogla bi dodatno produbiti krizu.

Neke su zemlje već reagirale: Nizozemska i Irska uvele su moratorij na izgradnju novih podatkovnih centara, zabrinute zbog potrošnje energije i vode.

Irska vlada pritom ističe da su njihovi najveći centri ‘uglavnom bazirani na hlađenju zrakom, a ne vodom’, čime pokušavaju ograničiti utjecaj na okoliš.