no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Amazona pod opsadom: Jezera se pretvorila u kipuće kotlove

(Autor: L.F., Foto: EPA / JUAN ACARLOS TORREJON) 8. studenoga 2025. • ~3 min

Znanstvenici iz Brazila upozorili su na alarmantno stanje amazonskih jezera koja su tijekom 2023. godine dosegla temperature više od onih preporučenih za hidromasažne kade. Novo istraživanje pokazuje da su neka od tih jezera postala pravi ‘kipući kotlovi’ u kojima je život doslovno prestao postojati.

Znanstvenici iz Brazila upozorili su na alarmantno stanje amazonskih jezera koja su tijekom 2023. godine dosegla temperature više od onih preporučenih za hidromasažne kade. Novo istraživanje pokazuje da su neka od tih jezera postala pravi ‘kipući kotlovi’ u kojima je život doslovno prestao postojati.

Tijekom ekstremnog toplinskog vala i suše u rujnu i listopadu 2023., deset analiziranih jezera dosegnulo je rekordne vrijednosti – temperatura vode popela se na 41 Celzijev stupanj, što je iznad maksimalne granice od 40 °C koju preporučuje američki CDC za hidromasažne kade. Uobičajeno, voda u amazonskim jezerima ima oko 30 °C.

‘Takve vrijednosti su rijetke čak i u tropskim područjima, a zabilježene su i na dubinama većim od dva metra, gdje ribe i dupini inače traže zaklon’, objašnjava hidrolog Ayan Fleischmann iz Instituta Mamirauá za održivi razvoj.

Smrtonosne posljedice po životinjski svijet

Ekstremne temperature pokazale su se kobnima za mnoge vodene vrste. U jezeru Tefé, koje se smanjilo za čak 75 posto površine, pronađeno je više od 200 mrtvih amazonskih riječnih i tucuxi dupina između kraja rujna i listopada 2023. godine.

Stručnjaci pretpostavljaju da su visoke temperature djelovale i na živčani sustav životinja, sprječavajući ih da pobjegnu prema hladnijoj vodi Amazone. Sličnu sudbinu doživjele su i tisuće riba – u jednom uzgajalištu zabilježeno je uginuće više od 3.000 jedinki.

‘Temperature su prešle granicu toplinske tolerancije mnogih vodenih životinja. Nikada nismo vidjeli ovako nešto’, rekao je Fleischmann.

Jezera koja nestaju

Znanstvenici su analizirali 10 amazonskih jezera i otkrili da su se mnoga doslovno pretvorila u plitke, isparene bazene. Dok se jezero Tefé smanjilo za tri četvrtine svoje površine, jezero Badajós izgubilo je čak 92 posto vode.

Uzrok tome nije samo suša, već i kombinacija čimbenika: intenzivno sunčevo zračenje, slaba cirkulacija zraka, niski vjetrovi i mutna voda koja bolje apsorbira toplinu. Smanjena dubina značila je da je sunčeva energija brže zagrijavala cijeli vodeni stupac, a noći nisu bile dovoljno hladne da bi se voda ohladila.

Kriza i među ljudima

Katastrofa se nije zaustavila na životinjama. Tisuće ljudi koji žive uz rijeke i jezera ostale su bez pitke vode, hrane i pristupa lijekovima. Neka su sela postala izolirana jer su riječni tokovi presušili, a lokalno stanovništvo koje ovisi o ribolovu izgubilo je glavni izvor prehrane i prihoda.

‘Kad su vodeni ekosustavi poremećeni, poremećene su i zajednice koje o njima ovise’, naglašava Fleischmann.

Upozorenje za budućnost

Iako je studija obuhvatila događaje iz 2023., Amazona je i 2024. doživjela još jednu povijesnu sušu, ponovno uzrokujući rekordno niske vodostaje i opasno zagrijavanje vode.

Znanstvenici su analizirali satelitske podatke za 24 amazonska jezera i utvrdili da se površinska temperatura vode povećava za 0,6 °C po desetljeću u posljednjih 30 godina. Takav trend jasno pokazuje da su amazonska jezera u dugoročnom procesu zagrijavanja povezanom s globalnim klimatskim promjenama.

‘Ovo je vrlo ozbiljno upozorenje’, kaže Fleischmann. ‘Ako se ovakvi uvjeti nastave, Amazona bi mogla izgubiti velik dio svoje biološke raznolikosti, a s njom i život koji ovisi o njoj.’