Katastrofa u oceanu: Ptičja gripa desetkovala najvećeg tuljana na svijetu

‘Vidjeli smo stotine mrtvih mladunaca koje su kljucali galebovi. Bio je to užasan prizor’, prisjetila se Campagna. Uzrok je bio smrtonosni soj ptičje gripe H5N1, virus koji je prije gotovo tri desetljeća prvi put otkriven u peradi, a od 2020. godine počeo se širiti i među divljim pticama. U posljednje dvije godine virus je preskočio još jednu barijeru – s ptica je prešao na morske sisavce.

Najveće pomor ikad zabilježen među tuljanima

U samo nekoliko mjeseci virus je izazvao najveći pomor u povijesti morskih sisavaca. Na obalama Perua i Čilea uginulo je više od 30 tisuća morskih lavova, u Argentini oko 13 tisuća morskih lavova i tuljana, ali upravo je Valdés postao simbol katastrofe. Prema najnovijim istraživanjima, čak 97 posto mladunaca južnih morskih slonova ondje je stradalo, a ukupna populacija se smanjila za 60 posto, piše BBC.

Podaci koje su u rujnu 2025. objavili znanstvenici iz WCS-a, Sveučilišta u Kaliforniji i argentinskog Coniceta pokazuju dramatičan pad – broj odraslih mužjaka smanjio se s 450 na 260, ženki s 12 tisuća na 4.800, a godišnji broj mladunaca s 14 tisuća na tek pet tisuća. Takav pad, upozoravaju stručnjaci, ispunjava kriterije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) za promjenu statusa vrste iz ‘najmanje zabrinjavajuće’ u ‘ugroženu’.

‘Prije 2023. bilo je nezamislivo da bi zdrava populacija mogla postati ugrožena u samo godinu dana’, rekla je biologinja Valeria Falabella iz WCS-a. Procjene govore da će povratak na prijašnje brojke trajati najmanje sedam desetljeća, i to samo ako ne dođe do novih zaraza ili klimatskih poremećaja.

Virus koji putuje s pticama

Znanstvenici vjeruju da je virus na jug prenesen putem migratornih morskih ptica, poput skuasa i velikih petrela, koje se hrane lešinama zaraženih životinja. Južni morski slonovi bili su posebno ranjivi jer se tijekom parenja okupljaju u gustim kolonijama, što pogoduje prijenosu bolesti.

Za razliku od njih, sjeverni morski slonovi nisu imali masovne gubitke jer su u prošlosti već bili izloženi srodnim virusima gripe, što im je vjerojatno omogućilo djelomičan imunitet. U južnoj hemisferi takva izloženost nikada nije postojala.

Nakon Argentine, virus se proširio i na subantarktičke otoke. U prosincu 2023. pogodio je Južnu Georgiju, dom najveće svjetske kolonije morskih slonova, a zatim i otočja Crozet i Kerguelen, gdje je ubio stotine pingvina i tuljana. Najnoviji podaci ukazuju da je stigao i do australskih subantarktičkih otoka Heard i McDonald.

Ekosustav na rubu

Nestanak tolikog broja životinja ima dalekosežne posljedice. Južni morski slonovi su vršni grabežljivci i ključni dio oceanskog hranidbenog lanca. Oni su i svojevrsni „gnojivači oceana” – njihov izmet obogaćuje vodu hranjivim tvarima koje potiču život u različitim slojevima mora.

‘Postoji cijela mreža života koja ovisi o tome da tuljani unose hranjive tvari u ocean. Kad nestane tako velika biološka masa, ravnoteža se potpuno poremeti’, objašnjava veterinarska biologinja Marcela Uhart sa Sveučilišta u Kaliforniji.

Stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje broja morskih sisavaca moglo izazvati lančane promjene u ribljim populacijama, a time i u cijelom morskom ekosustavu.

Novi soj izaziva strah

Iako su istraživači tijekom 2024. i 2025. zabilježili lagani oporavak populacije u Valdésu, virus i dalje kruži kontinentom. Ovog je ljeta u Argentini potvrđena nova epidemija ptičje gripe među peradi, a analiza pokazuje da se soj dodatno mutirao i ojačao.

Znanstvenici strahuju da bi mogao ugroziti i rijetke endemske vrste poput havajskog redovničkog tuljana i galapaškog morskog lava, čije su populacije ionako male i prostorno ograničene.

‘Suočavamo se s novim virusnim monstrumom u pokretu’, upozorava Uhart.

Dug put prema oporavku

Unatoč svemu, na obalama Valdésea ove je godine primijećen mali porast mladunaca, što daje tračak nade. No oporavak će, kažu stručnjaci, biti dugotrajan i nesiguran. Dok se virus širi svijetom, znanstvenici pokušavaju razumjeti kako se prenosi i može li se spriječiti buduća katastrofa.

Za sada mole i znatiželjne turiste da ne prilaze životinjama bliže od 30 metara, jer uznemiravanje može dovesti do napuštanja mladunaca – i dodatnog sloma populacije.

Katastrofa koja je započela tišinom na argentinskim plažama postala je upozorenje cijelom planetu: kad priroda izgubi ravnotežu, posljedice ne pogađaju samo jedan kutak svijeta, nego cijeli ocean.