Kolonizacija drugih planeta mogla bi započeti – mahovinom

Istraživači kažu kako bi nam mahovine jednog dana mogle pomoći u pretvaranju prašine i stijena drugih planeta u plodno tlo. Mahovina physcomitrella patens već je poznata kao pionirska vrsta, iako kao rana biljka koja se pojavila u područjima jalovog blata.

Otkriveno je kako njene spore mogu preživjeti najmanje devet mjeseci zalijepljene za vanjsku stranu Međunarodne svemirske postaje (ISS) i dalje se razmnožavati nakon povratka na Zemlju.

Iako je biljka nejestiva, rezultati istraživanja mogli bi biti važni za istraživanje svemira jer nude uvid u razvoj održivih sustava za održavanje života u svemiru. Mahovine bi mogle pomoći u stvaranju kisika, kontroli vlage, pa i formiranju tla. Poznato je kako takve biljke podnose mnoštvo ekstremnih uvjeta na Zemlji. Vrsta pustinjske mahovine Syntrichia caninervis može izdržati uvjete slične onima na Marsu u eksperimentima na Zemlji.

Otporna na ekstremne uvjete

U sklopu ovog istraživanja tri različite strukture mahovine bile su izložene simuliranom svemirskom okruženju na Zemlji. Pokazalo se kako su spore mahovine zatvorene u strukturu poznatu kao sporangij bile najotpornije i mogle su klijati nakon izlaganja razinama UVC zračenja koje su prelazile 100 tisuća džula po kvadratnom metru.

Daljnja ispitivanja sugerirala su kako su ove spore u ovojnici također otporne na uvjete vakuuma, duboko smrzavanje, visoke temperature i zračenje unutar vakuuma. Istraživači su zatim poslali spore u ovojnici na ISS svemirskom letjelicom Cygnus NG-17.

One su pričvršćene na vanjsku stranu ISS-a u držačima uzoraka s različitim postavkama filtera i ostavljene devet mjeseci.

Nakon što su uzorci vraćeni na Zemlju, istraživači su otkrili kako svi pokazuju visoku stopu klijanja. Čak i oni koji su bili u potpunosti izloženi UV zračenju u svemiru imali stopu klijanja od 86 posto – u usporedbi s 97 posto stopom klijanja za spore koje su ostale na Zemlji.

Ako takve spore mogu izdržati dugotrajnu izloženost tijekom međuplanetarnog putovanja, a zatim se uspješno oživjeti nakon rehidratacije i zagrijavanja, jednog dana bi mogle doprinijeti uspostavljanju osnovnih ekosustava izvan Zemlje, piše Guardian.