Europa hvali Hrvatsku za zaštitu okoliša, ali ovo nam je i dalje najveći izazov

Ylä-Mononen je rekla da se Hrvatska “dobro uklapa u usporedbi s ostalim državama članicama EU, Hrvatska je najnovija članica EU i radi vrlo dobro s obzirom na kratak period implementacije cijele EU legislative”.

“U pogledu zaštite okoliša i napora za klimatsku održivost, Hrvatska stvarno dobro napreduje, a naravno, postoje izazovi. Ubrzane klimatske promjene u ovoj regiji predstavljaju posebne rizike za zemlje poput Hrvatske, tako da se fokus mora staviti i na prilagodbu klimatskim promjenama. Moramo pripremiti naše društvo i gradove za klimatske promjene”, poručila je.

Hrvatska je, ističe, postigla veliki napredak u smanjenju zagađenja zraka i u vezi s nekim pitanjima gospodarenja otpadom, no još uvijek ima posla, posebno u ekonomskom sektoru, u tranziciji gospodarstva.

‘Već ste premašili površinu zaštićenih područja’

Naglasila je da je veliki napredak i odličan primjer u Hrvatskoj zaštita prirode. “Već ste premašili površinu zaštićenih područja na kopnu i na moru. Postignuti su ciljevi EU i globalni ciljevi za bioraznolikost i zaštitu bioraznolikosti od 30 posto do 2030. godine. To je izvrsna stvar koju Hrvatska radi, a istovremeno štiti velik dio bioraznolikosti Europe”, istaknula je.

Izvješće o stanju okoliša u Europi po prvi put je predstavljeno u Hrvatskoj, a predstavlja ključni instrument za donošenje politika te procjenu napretka EU u zaštiti okoliša i održivosti. Sadrži pregled stanja okoliša i klime u Europi, napretka u vezi sa strateškim i planskim ciljevima politike EU-a, a naglaskom na utjecaj degradacije okoliša i klimatskih promjena na europsko stanovništvo. Predstavljanje je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u suradnji s Europskom agencijom za okoliš, a na predstavljanju je sudjelovala i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Izvršna direktorica Europske agencije za okoliš Lenea Ylä-Mononen upozorila je kako je najveća prepreka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. smanjenje emisija stakleničkih plinova.

“U EU i Europi općenito postigli smo veliki napredak u smanjenju emisija, posebno u sektoru energetike, zelena tranzicija energetskog sektora napreduje odlično. No, smanjenje emisija iz sektora prometa i poljoprivrede ide sporije, i stvarno trebamo ubrzati djelovanje u tim sektorima”, poručila je.

Vučković o najvećim izazovima u Hrvatskoj: ‘Emisije prometa’

Istaknula je i da se sada moraju globalno dogovoriti o mjerama jer je klima globalna, a udio emisija Europe zapravo se svodi na manje od 10 posto. “Također trebamo globalnu zajednicu da se okupi i dogovori o mjerama”, poručila je Ylä-Mononen.

Ministrica Vučković izrazila je zadovoljstvo što je Europska agencija primijetila napore Hrvatske te pomake u pogledu najvažnijih indikatora, kao što su organska poljoprivreda, upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, korištenje obnovljivih izvora energije, energetska tranzicija, smanjenje okolišnih zdravstvenih rizika, poglavito kvaliteta zraka.

Najveći izazovi za RH su emisije iz prometa, a značajni iskoraci očekuju i industriju, istaknula je Vučković.  

Poručila je da će uz korištenje sredstava koji se dobivaju iz trgovanja emisijama, a koji će premašiti četiri milijarde eura, te korištenjem sredstava putem drugih fondova za vodno gospodarstvo, za gospodarenje otpadom te za prirodu, ukupna ulaganja u ovo područje do 2030. godine premašiti šest milijardi eura.