Kako se hlade europski gradovi: Temperatura se spušta i za 8 stupnjeva
Europa se može pohvaliti s tri desetljeća istraživanja i razvoja proizvoda koji podupiru uspješnu industriju zelenih krovova. No, ovaj koncept datira još iz starog Rima i Mezopotamije. Studija Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju iz 2023. pokazala je da zeleni krovovi u kombinaciji sa solarnim pločama ne samo da povećavaju bioraznolikost i solarnu energiju za 107 posto, već i smanjuju temperaturu za značajnih 8°C.
Europa se može pohvaliti s tri desetljeća istraživanja i razvoja proizvoda koji podupiru uspješnu industriju zelenih krovova. No, ovaj koncept datira još iz starog Rima i Mezopotamije. Studija Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju iz 2023. pokazala je da zeleni krovovi u kombinaciji sa solarnim pločama ne samo da povećavaju bioraznolikost i solarnu energiju za 107 posto, već i smanjuju temperaturu za značajnih 8°C.
Zanimanje za zelene krovove ponovno raste otkako je nova studija objavljena u siječnju 2024. pokazala da se dodavanjem vulkanskog pepela na njih stabilizira temperature, štiti od korova, otporan je na ekstremne vremenske uvjete, učinkovito odvodi vodu i nije ga potrebno održavati.
Prema najnovijem istraživanju tržišta, u 2023. sjevernoamerički sektor zelenih krovova porastao je za više od 45 posto, s oko 1215 projekata zelenih krovova.
Chicago, koji već ima više zelenih krovova nego bilo koji drugi grad u Sjedinjenim Državama, prošle je godine postavio oko 56.000 četvornih metara zelenih krovova i planira 600 projekata kako bi se njihova ukupna površina povećala na oko 650.000 četvornih metara.
Europa je vodeća u svijetu kada su u pitanju zeleni krovovi
Europa se može pohvaliti s tri desetljeća istraživanja i razvoja proizvoda koji podupiru njezinu uspješnu industriju zelenih krovova. Njemačka, Švicarska i Skandinavija provele su većinu ovog pionirskog istraživanja.
Prema Njemačkom udruženju za ozelenjavanje zgrada (BuGG), Njemačka je do 2020-ih prikupila približno 3,1 milijun četvornih kilometara zelene krovne površine, što je manje od samo 8 posto ukupne krovne površine zemlje, piše Euronews.
Nekoliko gradova, uključujući Stuttgart i Kopenhagen, počeli su nametati zelene krovove za većinu novih građevinskih projekata. Međutim, 2015. Francuska je postala prva zemlja koja je donijela nacionalni zakon koji zahtijeva da krovovi novih zgrada u komercijalnim zonama imaju postrojenja ili solarne ploče.
Istraživanje zelenih krovova u Sjevernoj Americi počelo je kasnije nego u Europi. American Rivers ističe značajan potencijal takvih inicijativa. Procjenjuju da bi ulaganje od 10 milijardi dolara (9,2 milijarde eura) u zelene krovove moglo stvoriti 190 000 radnih mjesta i pokriti 4,5 milijardi četvornih metara krovnog prostora, što predstavlja samo jedan posto ukupne krovne površine u američkim zajednicama s populacijom većom od 50 000 ljudi.
Zeleni krovovi, također ublažavaju utjecaj bujičnih poplava i omogućuju ponovnu upotrebu vode za tuširanje za navodnjavanje, čineći ih praktički bez održavanja. Istovremeno imaju i estetsku privlačnost.