Najviši stupanj za uzbunu zbog suše na Balkanu, jedna zemlja se najbrže zagrijava u Europi

Više od 40 posto Europe trenutno se suočava s nekim oblikom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Područja jugoistočne Španjolske, Cipra, Grčke i područja diljem jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stupnjem ‘uzbune’ prema izvješću Europskog opservatorija za sušu (EDO) za 11.-20. svibnja.

No, ‘upozorenje’ na sušu također je na snazi ​​​​u velikim dijelovima sjeverne i istočne Europe, nakon rekordno vrućeg i suhog proljeća, uzrokovanog klimatskim promjenama.

Ožujak je bio najtopliji u Europi u povijesti mjerenja, a neke zemlje zabilježile su najsuši ožujak, prethodno je izvijestio europski Copernicus Climate Change Service (C3S).

Upozorenje na sušu u turističkim destinacijama

Ukupno je 1,6 posto od 27 zemalja EU (isključujući Madeiru, Azore i Kanarske otoke) plus Ujedinjeno Kraljevstvo u stanju pripravnosti. Prema klasifikaciji EDO-a, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, kao i da tlu nedostaje vlage – što područje stavlja pod upozorenje – i da ima manje od uobičajenih oborina.

Situacija je posebno akutna u nekim mediteranskim područjima koja preferiraju turisti, poput grčkih otoka Santorinija i Mikonosa. Ovdje se voda mora dopremati iz Atene ili filtrirati u postrojenjima za desalinizaciju kako bi se napunili bazeni i tuševi.

Prekomjerni turizam se krivi za pogoršanje problema. ‘Turistički sektor je neodrživ i nema planiranja’, rekao je za britanski Sky News Nikitas Mylopoulos, profesor upravljanja vodnim resursima na Sveučilištu Tesalija. ‘[Ovo] dovodi do ogromnog porasta potražnje za vodom ljeti.’

Međutim, dodao je, poljoprivreda daleko više iscrpljuje vodne resurse zemlje, što je pojačano rasipanjem i nedostatkom učinkovitih politika, piše Euronews Green.

Zabrinutost za poljoprivredu u zemljama pogođenim sušom

Uvjeti upozorenja brzo se pojavljuju u velikim područjima Ukrajine i susjednih zemalja, utječući na usjeve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od zemalja s najbržim zagrijavanjem u Europi, s porastom temperature od 2,7 °C iznad prosjeka od 1951. do 1980. u 2023. Kao glavni izvoznik žitarica, suša ovdje ima ozbiljne posljedice za globalne zalihe hrane. Dijelovi Poljske i Slovačke također pate od sušnog razdoblja.

Uvjeti upozorenja i dalje postoje u zapadnoj, jugoistočnoj i središnjoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanonu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbajdžanu.

U sjevernoj Africi uvjeti upozorenja i upozorenja traju već više od godinu dana.

Rasprostranjena upozorenja na sušu u sjevernoj Europi

Prema kombiniranom pokazatelju suše (CDI) EDO-a, 39,6 posto EU-27 i Ujedinjenog Kraljevstva ima upozorenje na sušu.

Tijekom 10-dnevnog razdoblja od 11. do 20. svibnja, temperature su bile iznad sezonskog prosjeka u sjevernoj Europi.

Osim utjecaja na poljoprivredu, postoji zabrinutost za hidroenergiju. Međunarodno udruženje za hidroenergiju izjavilo je da suša i intenzivne kiše – primjer ‘klimatskog udara’ – tjeraju elektrane da ‘rade na granicama svoje postojeće opreme’.

Pogoršavaju li klimatske promjene sušu?

Globalno zatopljenje pogoršava sušu u nekim dijelovima svijeta, uključujući i područje oko Mediterana. Znanstvenici iz World Weather Attribution otkrili su da je, na primjer, rasprostranjena suša 2022. godine bila 20 puta vjerojatnija zbog klimatskih promjena.

Trebat će vremena da se provede slična studija za proljeće 2025., ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom ‘režima oborina’, riječima Andree Toretija, koordinatora Copernicusovih europskih i globalnih opservatorija za sušu.

Regije koje bi obično imale priliku oporaviti se ili uravnotežiti nedostatak vode u toplijim godišnjim dobima i pripremiti se za ljeto ne mogu se na isti način oslanjati na oborine, prethodno je Toreti rekao za Euronews Green.

‘Danas je ova vrsta ravnoteže promijenjena.’