Raširio se vrtoglavom brzinom, zadaje glavobolje: Ne prilazite, pustite ga da radi…
Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta ”Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme…

Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta ”Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme…
Dabrova danas ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija.
Dabrovi se šire brže nego što se očekivalo i zadaju sve više glavobolje stanovništvu uz rijeke, potoke i jezera, kao i stručnjacima koji brinu o uravnoteženoj prisutnosti životinjskih vrsta. Tim više što još uvijek ne postoji plan gospodarenja našim najvećim glodavcem.
Dabar je u Hrvatskoj izumro krajem 19. stoljeća u izlovu zbog krzna i mesa. Od ’90-ih godina diljem Europe provodi se reintrodukcija Bavarskih dabrova.
Sada ga se može sresti i u Belavićima, na Mrežnici. Nemojte mu prilaziti, samo ga pustite da marljivo radi…, piše Hina.