U Indiji se otvaraju kafići za otpad; ljudi umjesto novca obrok plaćaju – plastikom

Ambikapur, grad u saveznoj državi Chhattisgarh u središnjoj Indiji, pokušao je iskoristiti pošast plastičnog zagađenja kako bi se suočio s glađu. 2019. godine pokrenuli su Garbage Cafe, koristeći slogan ‘više otpada, bolji okus’. Financiran iz AMC-ovog proračuna za sanitaciju, postavljen je u blizini glavne gradske autobusne stanice.

‘Ideja je bila potreba za rješavanjem dva postojeća problema u Ambikapuru: plastični otpad i glad‘, kaže Vinod Kumar Patel, koji vodi kafić u ime općine Ambikapur (AMC) za BBC. Ideja je bila jednostavna: potaknuti ljude s niskim primanjima, posebno beskućnike i krpare (one koji skupljaju krpe i otpad za život), da skupljaju plastični otpad s ulica i odlagališta otpada te im zauzvrat daju tople obroke.

Rashmi Mondal je lokalna žena koja donosi plastiku u kafić. Svako jutro rano kreće ulicama Ambikapura u potragu za odbačenom plastikom – bilo čime, od starih omota za hranu do plastičnih boca. Za nju je skupljanje takvog otpada sredstvo preživljavanja.

Hrana za smeće

‘Godinama se bavim ovim poslom’, kaže Mondal, gledajući malu hrpu plastike koju je sakupila. Prije je Mondal prodavala plastiku koju je sakupila lokalnim trgovcima otpadom za samo 10 indijskih rupija (0,09 funti/0,12 dolara) po kilogramu – jedva dovoljno za preživljavanje. ‘Ali sada mogu dobiti hranu za svoju obitelj u zamjenu za plastiku koju sakupljam. To čini veliku razliku u našim životima.’

Mnogi ljudi koji dolaze u kafić su iz siromašnih obitelji, kaže Sharada Singh Patel, koja radi u kafiću od njegovog osnutka. ‘Ako je hrana dostupna umjesto plastike, ne samo da pomažemo napuniti prazne želuce, već i doprinosimo čišćenju okoliša.’ U prosjeku, prema Vinodu Patelu, kafić hrani više od 20 ljudi dnevno.

Kafić je također utjecao na količinu plastičnog otpada koji završava na odlagalištima, kaže Ritesh Saini, koji koordinira sanitaciju i gospodarenje otpadom u gradu za Swachh Bharat Mission Urban, inicijativu za čistoću i sanitaciju koju je indijska vlada pokrenula 2014. godine. Ukupno je od 2019. prikupljeno gotovo 23 tone plastike, kaže, što je doprinijelo većem padu plastike koja završava na odlagalištima u gradu s 5,4 tone godišnje u 2019. na dvije tone godišnje u 2024.

To je mali dio ukupnog plastičnog otpada u Ambikapuru, koji je 2024. iznosio 226 tona, a gotovo sav taj otpad je već recikliran, prema Sainiju. No, kafić ima za cilj prikupljati plastiku koja prođe kroz glavnu mrežu prikupljanja, kaže, kao i poticati sudjelovanje javnosti. To je uz širi poticaj u gradu za smanjenje i recikliranje plastičnog otpada, uključujući stroža pravila o korištenju plastike i bolje načine sortiranja i gospodarenja otpadom, kaže.

Plastika za izgradnju cesta

Prikupljena plastika se reciklira kako bi se dobile granule koje se koriste za izgradnju cesta ili prodaju reciklažnim poduzećima, što stvara prihod lokalnoj samoupravi. Mokri otpad se kompostira, a samo mala količina nereciklirajućeg otpada šalje se u tvornice cementa za gorivo, prema izvješću vlade iz 2020. Zahvaljujući ovome i sličnim naporima, Ambikapur je postao poznat kao grad ‘bez odlagališta’.

Plastika prikupljena u kafiću za smeće šalje se u specijalizirane lokalne centre za prikupljanje otpada (SLRM) kojima upravlja AMC. Ambikapur sada ima 20 ovih decentraliziranih centara, koji sortiraju prikupljeni otpad u više od 60 kategorija kako bi se omogućio maksimalni oporavak reciklabilnih materijala. Centri zapošljavaju 480 žena, zvanih swachhata didis ili ‘sestre čistoće’, koje obavljaju ovu segregaciju otpada, kao i svakodnevno idu od vrata do vrata kako bi prikupljale kućni otpad. Zarađuju od 8000 do 10 000 indijskih rupija (oko 80 funti/100 dolara) mjesečno.

‘Oko 30 do 35 ljudi ovdje svakodnevno donosi plastiku’, kaže Sona Toppo, koja vodi jedan od ovih centara za prikupljanje otpada. Dok osoblje u centru za prikupljanje otpada dobiva rukavice, maske i druge sanitarne čvorove kako bi se smanjili zdravstveni rizici prilikom rukovanja otpadom, oni koji ga skupljaju nemaju ovu higijensku podršku. Minal Pathak, izvanredna profesorica na Sveučilištu Ahmedabad u Gujaratu u zapadnoj Indiji koja istražuje ublažavanje klimatskih promjena u urbanim sredinama, napominje da se bez osnovne zaštitne opreme, krpare mogu svakodnevno izlagati bakterijama, oštrim predmetima i toksičnom otpadu, što dovodi do rizika od bolesti.

Shashikala Sinha, predsjednica Swachh Ambikapur Mission City Level Federation, zadruge koja organizira i upravlja ženama koje skupljaju otpad, kaže da su centri prikupili i reciklirali otprilike 50.000 tona suhog otpada poput plastike, papira/kartona, metala i elektroničkog otpada od početka rada 2016. godine.

Ideja prikupljanja otpada od vrata do vrata toliko je dobro funkcionirala da je postala popularna kao ‘model Ambikapur’ i sada se koristi diljem države Chhattisgarh u 48 okruga. Ritu Sain, vladina dužnosnica koja je vodila model nultog otpada u Ambikapuru, rekla je da je cilj uvijek bio riješiti problem ne samo za Ambikapur već i za druge gradove srednje veličine koji se suočavaju sa sličnim ograničenjima. ‘Naš je cilj bio stvoriti model koji bi bio operativno izvediv, ekološki održiv i financijski održiv’, napisala je u blogu za Sveučilište Princeton 2025. godine.

Kafići za smeće niknuli su i u drugim dijelovima Indije. U Siliguriju u Zapadnom Bengalu, 2019. godine pokrenut je program besplatnih obroka u zamjenu za plastični otpad. Iste godine, novi program u gradu Mulugu u državi Telangana počeo je nuditi kilogram plastike za sličnu težinu riže. U Mysuruu, Karnataka, program pokrenut 2024. godine omogućuje lokalnom stanovništvu da zamijeni 500 g plastike u bilo kojoj državno financiranoj kantini Indira za besplatan doručak ili 1 kg za besplatan obrok, prema lokalnim medijima. U međuvremenu, kampanja u Uttar Pradeshu dijeli higijenske uloške ženama u zamjenu za plastični otpad.

Međutim, takvi programi nisu uvijek išli bez problema. Grad Delhi također je 2020. godine pokrenuo inicijativu za prikupljanje plastičnog otpada koristeći kafiće za smeće, koja je uključivala više od 20 prodajnih mjesta. No, operacija se polako ugasila, suočavajući se s izazovima poput nedostatka javne svijesti, loših praksi odvajanja otpada i neadekvatne podrške infrastrukturi za recikliranje, rekli su BBC-u neki od ovih kafića.

Izvan Indije, Kambodža je usvojila slične programe kako bi pokušala istovremeno boriti se protiv otpada i gladi. U plutajućim zajednicama oko jezera Tonle Sap, ugušenog plastikom, na primjer, ljudi mogu zamijeniti prikupljeni plastični otpad za rižu.