Zastrašujuće otkriće: Nevidljivi plin opasan za planet curi iz podmorja Antarktika

Ovo otkriće izazvalo je ozbiljnu zabrinutost među znanstvenicima jer bi moglo značiti da su postojeće procjene budućeg globalnog zagrijavanja preniske. Kako se klima zagrijava, oceani oslobađaju sve više plina iz podmorskih rezervoara starih tisućama godina, što bi moglo pokrenuti lančanu reakciju opasnih promjena.

Novi izvori metana u Rossovu moru

Istraživački tim proveo je mjesece u Rossovu moru, dijelu Južnog oceana koji okružuje Antarktiku. Pomoću sonarnih snimanja, daljinski upravljanih podmornica i ronilaca, analizirali su područja na dubinama od 5 do 240 metara i pronašli više od 40 aktivnih izvora metana.

To je šokantan rezultat: do sada je u cijeloj Antarktici bio poznat samo jedan aktivan izvor. Većina novootkrivenih nalazišta nalazi se na mjestima koja su znanstvenici prethodno detaljno proučavali, što znači da su se izvori formirali nedavno, vjerojatno kao posljedica zatopljenja mora i tla.

‘Nešto što se smatralo rijetkim sada postaje uobičajeno,’ izjavila je Sarah Seabrook, morska biologinja iz organizacije Earth Sciences New Zealand. ‘Svaki novi izvor isprva je izazvao uzbuđenje, ali ono je brzo zamijenjeno tjeskobom.’

Kako metan izlazi iz mora

Ogromne količine metana nalaze se u podzemnim rezervoarima ispod morskog dna. Kada se stijene zbog porasta temperature ili pomicanja tla počnu raspucavati, plin izlazi kroz te pukotine u obliku mjehurića koji putuju prema površini.

Dio metana ‘pojedu’ mikroorganizmi koji se njime hrane, ali nije poznato koliko plina dospijeva do atmosfere, a koliko ostaje u vodi. Ono što znanstvenici sigurno znaju jest da metan ima brz i snažan efekt zagrijavanja, što ga čini jednim od najopasnijih stakleničkih plinova.

Klimatska petlja koja se sama hrani

Znanstvenici vjeruju da bi zatopljenje Antarktike moglo biti izravni uzrok širenja ovih podmorskih ispusta. Sličan je proces već potvrđen u Arktičkom krugu, gdje rast temperature, promjene razine mora i uzdizanje tla nakon ledenog doba oslobađaju podzemne rezerve metana.

Taj mehanizam stvara opasnu klimatsku petlju: što se planet više zagrijava, to se više metana oslobađa – a što ga više ima u atmosferi, to se zagrijavanje ubrzava.

‘Metan je stvarna nepoznanica. Njegova koncentracija raste, a još uvijek ne znamo točno zašto,’ kaže Andrew Thurber, morski biolog sa Sveučilišta u Kaliforniji i jedan od autora studije. Prema njegovim riječima, Antarktika sadrži goleme podzemne rezerve koje bi se mogle pretvoriti „iz prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti’.

Potencijalne posljedice za planet

Ako se trend nastavi, novi izvori metana mogli bi dramatično ubrzati klimatske promjene jer ovaj plin trenutno nije uključen u klimatske modele koji predviđaju buduće temperature.

Osim što bi mogao pogoršati globalno zagrijavanje, metan također mijenja kemijski sastav mora i troši kisik, ugrožavajući morski život u regiji. Istraživači upozoravaju da bi posljedice mogle biti „kaskadne” – od promjene mikroekosustava do poremećaja u cijelom lancu oceanskog života.

Znanstvenici se vraćaju na jug

Tim se već sljedećeg tjedna vraća na Antarktiku na dvomjesečnu ekspediciju, kako bi detaljno proučio razmjere i uzroke curenja metana. Cilj je utvrditi koliko plina dospijeva u atmosferu i kakve bi to dugoročne posljedice moglo imati.

‘Ovi su izvori fascinantni, ali i zastrašujući – poput opasne životinje koju ne smijemo podcijeniti,’ kaže Thurber. ‘Oni nas uče koliko je osjetljiv planet, ali i koliko brzo može reagirati ako ga previše izazovemo.’

Znanstvena zajednica upozorava da bi Antarktika uskoro mogla postati novo globalno žarište klimatske nestabilnosti – mjesto gdje se budućnost Zemlje doslovno počinje zagrijavati ispod površine mora.