Grčka i SAD potpisali sporazum o bušenju plina u Jonskom moru

Sporazum je sklopljen zajedno s grčkim tvrtkama Energean i HELLENiQ ENERGY, a područje istraživanja obuhvaća vode sjeverozapadno od otoka Krfa, u jednom od ekološki najosjetljivijih dijelova Sredozemlja. Bušenje bi, prema planu, trebalo započeti krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Grčki ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou nazvao je potpisivanje ‘povijesnim danom’ jer ‘prekida 40-godišnju stanku u istraživanju vlastitih resursa’. No dok Atena govori o energetskoj neovisnosti, mnogi u znanstvenoj zajednici i klimatskim organizacijama ovaj potez nazivaju udarom na globalne klimatske napore, piše Politico.

Američki trijumf i poruka svijetu

Ceremonija potpisivanja održana je u Ateni u prisutnosti visokih američkih dužnosnika: ministra unutarnjih poslova Douga Burguma, ministra energetike Chrisa Wrighta i nove veleposlanice u Grčkoj Kimberly Guilfoyle. Burgum je otvoreno poručio: ‘Ne postoji energetska tranzicija, postoji samo energetski dodatak.‘

Ta izjava jasno odražava politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji nastoji ojačati dominaciju SAD-a u industriji fosilnih goriva i blokirati međunarodne klimatske inicijative. Burgum je pohvalio Mitsotakisa kao ‘lidera koji ide protiv trenda’ te dodao kako Grčka i SAD ‘zajedno rade na energetskoj izobilnosti’.

Istog dana, u Brazilu, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na summitu COP30 ponovno je pozvao svjetske vlade da ‘odmah prestanu s istraživanjem ugljena, nafte i plina’. Trump na tom skupu, očekivano, nije bio prisutan.

Geopolitički interes i američki LNG

Iako je odluka izazvala kritike, ona se savršeno uklapa u geopolitičke ciljeve Washingtona. Sporazum je potpisan na marginama Partnerstva za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC), koje su zajednički organizirali grčka i američka vlada uz potporu Atlantskog vijeća.

Grčka nastoji iskoristiti svoj položaj i postati glavni ulaz američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu, čime bi pomogla kontinentu da smanji ovisnost o ruskom energentu. Plin iz grčkog terminala Revithoussa trebao bi već ove zime stizati do Ukrajine kroz novootvoreni Vertikalni koridor, koji povezuje Grčku, Bugarsku, Rumunjsku i Moldaviju.

Američka veleposlanica Guilfoyle slavodobitno je izjavila: ‘Amerika se vratila – i buši u Jonskom moru.‘

Sukob s europskim klimatskim planovima

Samo nekoliko tjedana prije ovog dogovora, Grčka i Cipar bili su jedine članice Europske unije koje su blokirale prijedlog o oporezivanju emisija u pomorskom prometu, ključni dio europske klimatske strategije. Službena Atena tvrdi da odluka ‘nema veze s američkim pritiskom’, no izvori iz Bruxellesa navode da je Washington vršio izravne pritiske, pa i prijetnje pregovaračima.

Za mnoge promatrače, grčko otvaranje mora za bušenje simbolizira rascjep između klimatskih obećanja i političke stvarnosti. Dok Europska unija ulaže milijarde u obnovljive izvore, jedna od njezinih članica ponovno otvara vrata fosilnim gorivima – i to uz blagoslov SAD-a.

Kritike i zabrinutost stručnjaka

Ekološke udruge upozoravaju da bi istraživanja i bušenja u Jonskom moru mogla imati katastrofalne posljedice za morski ekosustav, koji uključuje staništa dupina, kornjača i ugroženih koralja. Osim ekološkog rizika, stručnjaci upozoravaju i na političku kontradikciju: Grčka se istovremeno predstavlja kao partner EU-a u borbi protiv klimatskih promjena i kao nova naftna točka Mediterana.

‘Bušenje fosilnih goriva u 21. stoljeću je kao ulaganje u pisaće strojeve u doba interneta’, poručila je eurozastupnica Maria Spyraki, kritizirajući vlastitu vladu.