no planet b tportal
menu
Sustainable planet

Eksperiment Alameda: Može li prskanje oblaka morskom soli rashladiti planet?

(I.Barišić/The Washington Post; foto: Michael Ho Wai Lee/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia) • 18. lipnja 2024. • ~5 min

Može li se ohladiti planet stvaranjem svjetlijih oblaka? Na takav se eskperiment odlučuju u Alamedi u Kaliforniji koji izaziva globalne kontroverze među znanstvenicima kada istražuju bilo što povezano s geoinženjeringom, širokom kategorijom tehnika kojima je cilj manipulirati klimom

Može li se ohladiti planet stvaranjem svjetlijih oblaka? Na takav se eskperiment odlučuju u Alamedi u Kaliforniji koji izaziva globalne kontroverze među znanstvenicima kada istražuju bilo što povezano s geoinženjeringom, širokom kategorijom tehnika kojima je cilj manipulirati klimom

Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu proučavaju koncept nazvan ‘prosvjetljavanje morskih oblaka’, čiji je cilj usporiti klimatske promjene prskanjem oblaka morskom soli. Čestice soli pomažu oblacima da formiraju sićušne, sjajne kapljice vode koje odbijaju sunčevu svjetlost od zemlje prije nego što zagrije planet.

U travnju su znanstvenici Sveučilišta Washington započeli testiranje stroja za prskanje slanom vodom na palubi USS Horneta, umirovljenog nosača zrakoplova usidrenog u Alamedi. Grad je pauzirao eksperiment u svibnju, navodeći zabrinutost za zdravlje i okoliš – ali vanjski konzultanti koje je grad angažirao kasnije su zaključili da test ne predstavlja ‘mjerljiv zdravstveni rizik za okolnu zajednicu’.

Eksperiment Alameda nije namijenjen ‘mijenjanju oblaka ili bilo kojeg aspekta lokalnog vremena ili klime’, prema Sarah Doherty, atmosferskoj znanstvenici sa Sveučilišta Washington koja vodi sveučilišni program posvjetljivanja morskih oblaka. Znanstvenici samo testiraju radi li njihov stroj za raspršivanje soli i proučavaju kako se čestice soli kreću kroz zrak, piše The Washington Post.

‘Iskreno govoreći, bio je to bezazlen eksperiment koliko se može izvesti’, rekao je Gernot Wagner, ekonomist za klimu na Columbia Business School koji je napisao knjigu o tehnologijama hlađenja planeta, ‘Geoengineering: the Gamble’, i nije uključen u studiju.

USS Hornet u Alameda, Kalifornija (Foto: Alexander McClearn / Alamy / Profimedia)

Epizoda naglašava s kakvim se oštrim protivljenjem susreću znanstvenici kada istražuju bilo što povezano s geoinženjeringom, širokom kategorijom tehnika kojima je cilj manipulirati klimom. Neki ekolozi tvrde da bi te ideje mogle imati opasne, nepredvidive nuspojave — i odvraćaju pažnju od smanjenja emisija ugljika, što je najsigurniji način za izbjegavanje klimatskih promjena.

Što je posvjetljivanje morskih oblaka?

Posvjetljivanje oblaka pokušava ohladiti planet reflektirajući više sunčeve svjetlosti natrag u svemir. Neki se znanstvenici nadaju da bi to moglo kupiti čovječanstvu više vremena za smanjenje emisija ugljika – ili zaštititi pregrijana oceanska okruženja kao što je Veliki koraljni greben.

Pahuljasti, bijeli vrhovi određenih oblaka djeluju poput prirodne zaštite od sunca za planet; kapljice vode i kristali leda unutar njih reflektiraju 30 do 60 posto sunčeve svjetlosti koja ih pogodi, prema NASA-i. Istraživači geoinženjeringa vjeruju da mogu učiniti oblake svjetlijim – i povećati njihov učinak hlađenja – povećanjem broja kapljica koje sadrže.

Od 1990. godine istraživači su teoretizirali da bi to mogli učiniti prskanjem oblaka česticama morske soli, a to se već događa prirodno kada oceanski vjetrovi dižu morsku pjenu visoko u zrak, no znanstvenici vjeruju da mogu pojačati proces kako bi osjetno snizili temperaturu ispod oblaka.

Ali znanstvenici nemaju strojeve koji mogu pouzdano raspršiti čestice morske soli u pravoj veličini i u pravoj količini za promjenu oblaka, što otežava isprobavanje ovoga u stvarnom svijetu. Eksperiment u Alamedi namijenjen je testiranju novog stroja za raspršivanje soli kako bi se vidjelo radi li izvan laboratorija – i proučavanju nekih osnovnih fizikalnih spoznaja o tome kako se čestice kreću kroz zrak.

Brodarska industrija desetljećima je izvodila ono što je predstavljalo slučajni test ideje, ispuštanjem tona sumpornog dioksida u atmosferu iz brodskih dimnjaka. Čestice sumpora, poput soli, pomogle su u stvaranju kapljica vode u oblacima. Kada su nova pravila prisilila brodove da prestanu ispuštati sumpor 2020., temperature oceana su porasle – uglavnom zato što oceanski oblaci više nisu bili tako svijetli, prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca u Communications Earth & Environment.

Australski istraživači sa Sveučilišta Southern Cross započeli su mali eksperiment s posvjetljivanjem oblaka u blizini Velikog koraljnog grebena 2020., ali nisu objavili konačne rezultate.

Zašto je osjetljavanje morskih oblaka kontroverzno?

Neke skupine za zaštitu okoliša protive se posvjetljivanju morskih oblaka i drugim tehnikama geoinženjeringa jer se brinu da će promjena planetarnih sustava imati neželjene posljedice i dati zagađivačima izgovor da nastave ispumpavati ugljik u atmosferu.

Više od 70 neprofitnih organizacija za zaštitu okoliša i aktivističkih skupina napisalo je otvoreno pismo u kojem se protivi ovoj liniji istraživanja. ‘Geoinženjering naših oceana opasno odvraća pozornost od stvarnih rješenja klimatske krize i daje industriji fosilnih goriva potencijalni otvor za bijeg, dok naše oceane i obalne zajednice dovodi u ozbiljnu opasnost’, napisali su.

Ranije ove godine, znanstvenici s Harvarda odustali su od desetljeća duge potrage za testiranjem drugačije taktike geoinženjeringa koja bi uključivala ispuštanje čestica iz balona na vrući zrak visoko u stratosferu kako bi reflektirale sunčevu svjetlost. Istraživači su pokušali i nisu uspjeli dobiti odobrenje za lansiranje balona iz Arizone, Novog Meksika i konačno Švedske, čija je vlada otkazala eksperiment pod pritiskom Saami vijeća, koje predstavlja starosjedilačke skupine u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj.

‘Postoji priličan broj ljudi koji misle da ne bi trebalo biti istraživanja [o geoinženjeringu], a ovi rani eksperimenti postali su posredno bojno polje za ovo šire pitanje o tome kako razmišljati o razvoju ovih tehnologija’, rekao je David Keith, koji sada upravlja Inicijativom za inženjering klimatskih sustava na Sveučilištu u Chicagu i bio je uključen u geoinženjerski eksperiment na Harvardu.