Krave izložene toplinskom stresu: Ekstremne vrućine smanjuju proizvodnju mlijeka

Istraživači su se usredotočili na Izrael, koji se smatra jednom od najinovativnijih zemalja proizvođača mliječnih proizvoda zbog visoke proizvodnje mlijeka po kravi i korištenja naprednih tehnologija. Čak i tamo, široko rasprostranjena primjena ventilatora, ventilacije i sustava za prskanje vodom ublažila je samo polovicu gubitaka – a još manje tijekom najtoplijih dana, piše Green Euronews.

Što se događa s kravama tijekom velikih vrućina?

Istraživački tim pratio je više od 130 000 krava tijekom 12 godina, koristeći detaljne vremenske zapise i istraživanja farmi. Prag za toplinski stres brzo je postao jasan. Kada temperature ‘vlažnog termometra’ pređu 26 °C, prinos mlijeka počinje naglo padati.

Za razliku od temperature okolnog zraka, očitanja vlažnog termometra odražavaju vlažnost prisutnu u posebno vrućim danima. Kravama izloženim tim vlažnim uvjetima – učinak koji su istraživači usporedili s ‘parnom kupelji’ – može trebati više od 10 dana da se potpuno oporave.

Iako su gotovo sve farme u studiji uložile u neki oblik hlađenja, sustavi su se pokazali samo djelomično učinkovitima. Pri temperaturi vlažnog termometra od 20 °C, hlađenje je prepolovilo gubitke. Pri 24 °C ta je brojka pala na 40 posto.

Ipak, oprema za hlađenje se isplatila. Poljoprivrednicima je u prosjeku trebalo samo 18 mjeseci da vrate troškove ugradnje opreme.

Globalni gubici i neravnomjerni utjecaji

Koristeći izraelske podatke kao referentnu vrijednost, istraživači su modelirali buduće gubitke u 10 zemalja s najvećim proizvođačima mliječnih proizvoda u svijetu.

Bez hlađenja, prosječni dnevni prinos mlijeka mogao bi pasti za 4 posto do sredine 21. stoljeća. No, očekuje se da će Indija, Pakistan i Brazil zabilježiti veće padove – čak 4 posto po kravi dnevno. Čak i uz hlađenje, ove zemlje bi i dalje mogle izgubiti 1,5 do 2,7 posto prinosa mlijeka.

Za poljoprivrednike s niskim prihodima i proizvođače u vrućim klimama, troškovi prilagodbe mogu biti nepodnošljivi.

Toplinski stres utječe na dobrobit i ponašanje životinja na nekoliko načina, od obrazaca plodnosti do njihove sposobnosti da uopće prežive.

Poljoprivrednici su već na prvim crtama

Ekstremni vremenski uvjeti više nisu daleka prijetnja za poljoprivrednike. Diljem svijeta proizvođači se već bore s češćim poplavama, toplinskim valovima i nepredvidivim kišama.

U Europi su seoski poljoprivrednici izrazili podršku zelenim politikama, navodeći utjecaj kojem su svjedočili na prinose usjeva i svoj svakodnevni život. Neki su se opisali kao ‘prvi pogođeni’ klimatskim promjenama.

Poremećaji povezani s klimom također su ugrozili neke od omiljenih europskih usjeva – uključujući kakao, kavu i pšenicu. Čak su i banane, globalna kuhinjska namirnica, pod pritiskom, jer poplave, vrućina i degradirana tla smanjuju pogodna područja za uzgoj.

Mlijeko bi moglo biti sljedeće.

Iako su krave posebno osjetljive na vrućinu, većina zemalja se ne priprema adekvatno za gubitke stoke niti podržava poljoprivrednike koji su najviše izloženi riziku, prema autorima studije.

Upozoravaju da će budućnost proizvodnje mliječnih proizvoda ovisiti ne samo o boljim sustavima hlađenja, već i o širim reformama, od poboljšane dobrobiti životinja do političke podrške koja pomaže poljoprivrednicima u vrućim regijama s niskim prihodima da se prilagode.

‘Donositelji politika trebali bi razmotriti više strategija ne samo za hlađenje krava, već i za smanjenje stresora, poput zatvaranja i odvajanja teladi’, rekla je glavna autorica Claire Palandri. ‘Stresori čine krave osjetljivijima na vrućinu i manje otpornima.’