Znanstvenici zabrinuti: Što stoji iza šokantnog povlačenja ledenjaka?

Autori studije tvrde da bi sličan scenarij u drugim dijelovima Antarktike mogao ubrzati globalni porast razine mora, no dio stručnjaka tu tvrdnju osporava. Prema suprotstavljenom mišljenju, riječ je o plutajućem dijelu ledenjaka, a dramatične promjene nisu toliko jedinstvene.

Što se zapravo dogodilo?

Sve je počelo s urušavanjem ledene police Larsen B 2002. godine, čime je Hektoria izgubila prirodnu prepreku, što je rezultiralo ubrzanim otapanjem i stanjivanjem. Površina koju je napustila ledena polica privremeno je stabilizirao morski led, no kad se početkom 2022. i on raspao, uslijedio je gubitak plutajućeg leda, stvaranje velikih santi te dodatno ubrzanje i stanjivanje ledenjaka.

Međutim, događaji krajem 2022. bili su bez presedana, tvrdi studija objavljena u časopisu Nature Geoscience. Prema autorima, Hektoria se oslanjao na tzv. ledenu ravnicu – plosnatu kamenu podlogu – pa je naglo tanjenje leda omogućilo da pritisak vode podigne njegov rub te uzrokuje ubrzano povlačenje od 8,2 kilometra, gotovo deset puta brže od svih dosad zabilježenih slučajeva.

Kontroverze u znanstvenoj zajednici

Dio znanstvenika spori ove zaključke. Ključno je pitanje gdje se nalazila „granica oslonca“, odnosno prijelaz s morskog dna u plutajući led. Ako je taj dio zaista bio plutajući, onda se radi o klasičnom odlamanju santi s ledene police, što je češća pojava. ‘Položaj granice oslonca teško je precizno odrediti zbog izazova pri satelitskim mjerenjima u toj regiji‘, izjavio je dr. Frazer Christie iz Airbus Defence and Spacea.

Profesorica Christine Batchelor s Newcastlea ističe da su postavljeni mehanizmi povlačenja mogući za antarktičku konfiguraciju podloge, ali zbog nesigurnosti oko točne lokacije granice ostaje neuvjerena da je ovo uistinu zabilježeni fenomen.

Posljedice: Izazov za svjetske oceane

Surova stvarnost je da se Antarktika – nekoć smatrana izoliranom od brze klimatske dinamike – pred našim očima mijenja tempom koji iznenađuje i same znanstvenike. ‘Ne slažemo se u detaljima, ali potvrđujemo da se polarne regije mijenjaju zabrinjavajuće brzo,’ naglašava Anna Hogg sa Sveučilišta u Leedsu.

Istraživači upozoravaju da bi sličan proces na znatno većem ledenjaku poput Thwaitesa (‘ledeni sudnjeg dana’) imao ogroman utjecaj – njegova potpuna dezintegracija podigla bi razinu mora za 65 centimetara.

‘Moramo intenzivirati satelitska promatranja’, zaključuje Hogg, ‘kako bismo preciznije razumjeli te promjene i njihovu globalnu prijetnju.’