Nevjerojatna prilagodba lavova: Namibijski grabežljivci postali morski lovci na tuljane
Na obali Atlantskog oceana, usred surovog krajolika Skeleton Coasta u Namibiji, prizor izgleda gotovo nestvarno: lavica stoji na šljunčanoj plaži dok valovi neumorno udaraju o stijene. Iza nje leži plijen – mrtvi tuljan. Fotografkinja iz Belgije, Griet Van Malderen, provela je dane čekajući taj trenutak, svjesna da svjedoči nečemu što se nikada prije nije dogodilo. Njezina fotografija lavice Gamme postala je jedno od najzapaženijih djela na natječaju Wildlife Photographer of the Year u organizaciji londonskog Natural History Museum.
Na obali Atlantskog oceana, usred surovog krajolika Skeleton Coasta u Namibiji, prizor izgleda gotovo nestvarno: lavica stoji na šljunčanoj plaži dok valovi neumorno udaraju o stijene. Iza nje leži plijen – mrtvi tuljan. Fotografkinja iz Belgije, Griet Van Malderen, provela je dane čekajući taj trenutak, svjesna da svjedoči nečemu što se nikada prije nije dogodilo. Njezina fotografija lavice Gamme postala je jedno od najzapaženijih djela na natječaju Wildlife Photographer of the Year u organizaciji londonskog Natural History Museum.
‘Čuvala je plijen cijeli dan. Bilo je fascinantno promatrati koliko se njihovo ponašanje promijenilo’, rekla je Van Malderen, koja već godinama dokumentira život pustinjskih lavova.
Od pustinje do mora
U Namibiji danas živi oko 80 pustinjskih lavova, no samo se 12 jedinki preselilo uz obalu Atlantskog oceana. Ovi su se lavovi, nekada stanovnici aridnih prostranstava pustinje Namib, od 2017. godine prilagodili novom načinu života – postali su prvi poznati morski lavovi na svijetu.
Lavica Gamma pripada prvoj generaciji lavova odraslih uz ocean. Belgijska fotografkinja upoznala ju je dok je bila mladunče od tri mjeseca. Danas, s tri i pol godine, Gamma je postala iznimno vješta lovkinja, sposobna ubiti i do 40 tuljana u jednoj noći.
‘Ova fotografija ima povijesnu važnost jer prikazuje Gammu na njezin prvi samostalni dan na plaži’, kaže biolog i istraživač Philip Stander, koji pustinjskim lavovima posvećuje svoj život još od 1980. godine.
Povratak nakon trideset godina
Stander podsjeća da su lavovi i ranije živjeli uz Skeleton Coast, ali su ih 1980-ih sukobi s farmerima i dugotrajne suše potjerali dublje u pustinju. Više od tri desetljeća kasnije, lavovi su se sami vratili na obalu.
‘Oni su dokaz nevjerojatne izdržljivosti. Prilagodili su se životu u najnegostoljubivijem okruženju koje možete zamisliti – među beskrajnim dinama bez trave i vode’, kaže Stander, osnivač Desert Lion Conservation Trusta.
Pustinjski lavovi imaju najveći teritorij od svih lavova – oko 12.000 kvadratnih kilometara, dok njihovi rođaci u Serengetiju zauzimaju tek oko 100. U malim skupinama prelaze goleme udaljenosti, a tekućinu dobivaju isključivo iz mesa koje pojedu.
Lovci bez vode
Promjena prehrane dogodila se 2015. godine, nakon što je suša gotovo uništila njihovu uobičajenu kopnenu lovinu – nojeve, orikse i springboke. Lavovi su tada ponovno otkrili ocean i počeli loviti tuljane, kormorane i plamence. Prema Standerovim istraživanjima, 86 posto hrane triju mladih lavica tijekom razdoblja od 18 mjeseci činile su morske životinje.
‘Tuljani su bili blagoslov’, objašnjava Van Malderen. ‘Klimatske promjene natjerale su ih na rub opstanka, a upravo ih je ocean spasio.’
U ožujku 2025. uz obalu su rođena i dva nova lavića, što znanstvenici smatraju ključnim dokazom da se ova jedinstvena populacija uspješno prilagodila.
Učenje iz otpornosti
Da bi se spriječili sukobi s ljudima koji žive u priobalnim područjima, uvedene su posebne mjere zaštite – čuvari koriste pirotehniku kako bi lavove otjerali od naselja, a sustav virtualnih ograda šalje upozorenja kad lavovi prijeđu granicu. Cilj je zaštititi i životinje i lokalno stanovništvo.
Van Malderen vjeruje da fotografija ima presudnu ulogu u očuvanju vrste. ‘Moje fotografije prikazuju i ljepotu i krhkost ovih životinja. Njihova otpornost je lekcija svima nama – da se suočimo s promjenama, prilagodimo i djelujemo prije nego što bude prekasno’, kaže.
Stander se slaže: ‘Ova priča pokazuje da priroda ima nevjerojatnu sposobnost oporavka i obnove, ako joj samo damo priliku.’