Problem otpada u Grčkoj: Atena na rubu ekološke krize
Problem gospodarenja otpadom posebno je izražen u Ateni i širem području grčke prijestolnice. Unatoč milijardama eura uloženih u infrastrukturu za recikliranje te brojnim informativnim kampanjama, Grčka i dalje odlaže čak 79 posto otpada, pokazuju podaci Saveza industrije za recikliranje i energetsku oporabu (SEPAN).
Problem gospodarenja otpadom posebno je izražen u Ateni i širem području grčke prijestolnice. Unatoč milijardama eura uloženih u infrastrukturu za recikliranje te brojnim informativnim kampanjama, Grčka i dalje odlaže čak 79 posto otpada, pokazuju podaci Saveza industrije za recikliranje i energetsku oporabu (SEPAN).
Predsjednica Saveza Lena Belsi upozorava da recikliranje stagnira, a zabilježenih 17 posto čini jednu od najnižih stopa u Europi. Glavni razlog tome su, tvrdi, izostanak odvraćajućih mjera poput posebnih poreza ili kazni te niska naknada za odlaganje otpada – svega 35 eura po toni, dok u nekim zemljama EU-a ona prelazi 100 eura.
Mentalitet i infrastruktura koče napredak
Drugi faktor niskih stopa recikliranja je mentalitet građana. ‘Ljudi smeće iznose iz kuće, misle da nestaje i ne razmišljaju o posljedicama. Zaboravljaju da odlaganje otpada ozbiljno šteti okolišu’, ističe Belsi.
Razmjeri problema vidljivi su na ulicama grčkih gradova, gdje spremnici prikupljaju sve vrste materijala. U trgovinama postoje posebna mjesta za baterije i električne uređaje, no većina otpada i dalje završava na odlagalištu, piše Euronews.
Atena i Atika pred izazovom
Najkritičnija situacija je u Ateni i regiji Atika, gdje odlagalište Fili prima 90 posto otpada, već godinama radi na granici kapaciteta i sve više postaje ekološki i društveni problem. Nedostatak alternativne infrastrukture uz kašnjenja u realizaciji novih postrojenja vodi prema mogućoj upravljačkoj krizi.
Recikliranje u Atici iznosi tek oko 15 posto – daleko ispod prosjeka zemalja EU-a. Stručnjaci upozoravaju da napredak u ostatku zemlje neće biti dovoljan ako se problem Atike ne riješi.
Primjeri dobrih praksi: Otok Tilos
Pozitivan primjer predstavlja otok Tilos, gdje je kroz program ‘Just Go Zero’ količina otpada smanjena gotovo na nulu, a reciklira se čak 85 posto otpada.
Iznimke poput Tilosa postoje i na Antiparosu, Alonissosu, Parosu i Naxosu, no većina tih projekata je još u pilot fazi pa ne utječe značajno na nacionalnu statistiku.
SEPAN apelira na pojednostavljenje i ubrzanje procedura za dozvole reciklažnih radionica, strožu kontrolu provedbe zakonskih obveza za poduzeća te jače sankcije za one koji ih ne poštuju. Cilj Europske unije je da do 2030. godine najmanje 70 posto otpada bude reciklirano, što je za Grčku i dalje dalek cilj.