no planet b tportal
menu
Nekategorizirano

Zašto nestaju pješčane plaže na Mediteranu? Talijanski istraživači imaju odgovor

(I.Ba., foto: Marcello Valeri / Zuma Press / Profimedia) • 1. srpnja 2024. • ~4 min

Ako želite znati što prijeti pješčanim plažama Europe, posjetite Ostiju. Problem koji ih je zapljusnuo, mogao bi pogoršati stvari u mediteranskoj regiji.

Ako želite znati što prijeti pješčanim plažama Europe, posjetite Ostiju. Problem koji ih je zapljusnuo, mogao bi pogoršati stvari u mediteranskoj regiji.

Talijanu Massimu Muzzarelliju je 67 godina i nije čovjek kojega se lako može uznemiriti. Na plaži je vidio turiste kako dolaze, plivaju i odlaze. Pokazuje kupalište uz kojega su u dugom redu prema moru postavljene kućice. No, oko polovice njih, više nije upotrebljivo. Pješčana plaža završavala je oko 100 metara od njih. Voda se nalazi ispod polovice kabina, a more je odnijelo pijesak.

‘Gotovo jedan i pol metar nedostaje od tla’, objašnjava Muzzarellija, prenosi BR24.de.

Betonski temelji su populaci, pa kućice podupiru samo ostaci zbog čega bi se brzo mogle urušiti. Ta plaža u Ostiji ove će godine stoga ostati zatvorena.

‘Problem u cijeloj Italiji’

Pola sata vožnje sjeverno, u Rimu, istraživač okoliša Filippo D’ascola sjedi ispred satelitske snimke obale Ostije. Ovdje odmah vidi zašto lido Massima Muzzarellija ostaje bez pijeska. Istraživač najprije ukazuje na Tiber, koji se kod Ostije ulijeva u Sredozemno more. ‘To je problem u cijeloj Italiji. Rijeke više ne prenose onoliko sedimenta kao nekada, koji bi onda zapravo more distribuiralo uz obale’, kaže Filippo D’ascola.

Ali čak i da je Tiber donio dovoljno pijeska, još uvijek ne bi stigao do Massima Muzzarellija. ‘Pogledajte ovdje, lučke objekte Ostije’, objašnjava istraživač D’ascola. ‘Betonske konstrukcije sprječavaju da more prenosi sediment uz obalu.’ Stručnjak s talijanskog Instituta za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA) najvećim problemom smatra ljudske građevinske aktivnosti – koje zahtijevaju i velike količine pijeska.

Prirodne plaže kao zaštita obale

Za plaže bi bilo najbolje da se ljudi povuku s obala. Jer pješčane plaže su ekosustavi koji se mogu sami obnavljati. Pogotovo kada uz obalu postoji netaknut i nerazvijen krajolik dina. Dine su prirodni rezervoar pijeska za plaže. ‘Dina je zapravo posljednji dio mora. Radi za more i s morem’, kaže istraživač D’ascola. A u isto vrijeme dina je dobra zaštita od olujnih udara.

Ali na mnogim plažama je upravo suprotno. Hoteli i ceste se grade do vodene linije. Plaža više nema prostora za obnavljanje. Zbog toga se mnoge plaže moraju umjetno izgraditi kako bi se očuvale. Ogromne količine pijeska se iskopaju i dovoze na plaže. U Španjolskoj na primjer. Ali o tome izvještava i Massimo Muzzarelli u Ostiji. Dugoročno mu to nije pomoglo.

U Grčkoj bi moglo nestati oko 300 plaža

Osim nedostatka zaliha pijeska iz rijeka, istraživači su zabrinuti zbog klimatskih promjena. Ako, kako se strahuje, razina mora značajno poraste u sljedećih nekoliko desetljeća, situacija na pješčanim plažama mogla bi se znatno pogoršati. Na primjer u Grčkoj.

Plaža Vouliagmeni, Grčka, Foto: Spyros BAKALIS / AFP / Profimedia

Posjet plaži Vouliagmeni, jednoj od atenskih gradskih plaža. Suncobrani u dugim redovima. Hoteli i barovi odmah iza. Ali istraživači upozoravaju da će se plaža uskoro smanjiti u mali otok. Nekada je plaža bila puno veća, smanjila se za 50 posto, kaže kupač. ‘Ne želim vjerovati. Ali klimatske promjene postoje. Trebali bismo razgovarati o prevenciji’, kaže drugi.

Prošle je godine studija sa Sveučilišta u Ateni dospjela na naslovnice. U skladu s tim, Niki Evelpidou, profesor geografije i klimatskih znanosti, imenovao je gotovo 300 grčkih plaža koje će vjerojatno nestati u sljedećih nekoliko godina. A najčešći su vjerojatno oni najidiličniji: sprudovi ili dine koje spajaju otok s kopnom i tako ga pretvaraju u poluotok ili spajaju dva otoka jedan s drugim.