Znanstvenici s Ruđera otkrili kako ‘kuca’ srce sjevernog Jadrana

Zamislite sjeverni Jadran kao ogroman, živahni podvodni grad u čijem funkcioniranju
fitoplankton, njegovi najmanji stanovnici imaju veliku ulogu. Oni uzimaju ugljični dioksid
(CO2) i pretvaraju ga u hranu koju mogu koristiti druge morske životinje. To ih čini primarnim
proizvođačima hrane jer su na samom početku prehrambenog lanca mora. Bez njih, kao da
ne postoji prva karika u prehrambenom lancu koju sve ostale životinje trebaju da bi
preživjele, opisuju u Institutu Ruđer Bošković (IRB).

Sve od najmanjih virusa i bakterija, pa do velikih riba i morskih sisavaca, ovisi o tome koliko
dobro fitoplankton može obavljati svoj posao. Ako fitoplankton ne može dobro raditi zbog
promjena u svom okolišu, to utječe na sve što dolazi poslije njih u lancu prehrane.

‘Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno
pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati
snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav. Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te
procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje
primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora. To
znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more’, objašnjava Ivan
Vlašiček, doktorand u Laboratorij za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu.

Laboratorij za evolucijsku ekologiju, koji je dio ‘Ruđerovog’ Centra za istraživanje mora u
Rovinju, provodi jedan od najdugovječnijih i interdisciplinarnih programa promatranja
morskih ekosustava u Mediteranu. Ovaj tim znanstvenika istražuje kako se različiti morski
organizmi ponašaju, kako rastu i kako se međusobno povezuju, baš kao što bi netko
promatrao kako se razvijaju i mijenjaju različiti dijelovi jednog velikog grada.

U ovom istraživanju po prvi puta su pokazali kako se zajednice fitoplanktona mijenjaju
tijekom vremena i prostora. To znači da su uspjeli pratiti i objasniti kako se fitoplankton
ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su
temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari.

Otkucaji srca morskog grada

Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima
se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da
fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli
lako predvidjeti.

Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer Sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u
cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran. Kao što promjene u jednom dijelu grada mogu
utjecati na promet u cijelom gradu, promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima
Sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu. Primjerice, ako fitoplankton
ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati
velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženju
da bi preživjele.

Novi uvidi s fronte morskog istraživanja

Rezultati ovog istraživanja dodatno su važni jer mogu služiti kao važne smjernice za
donositelje odluka i znanstvenu zajednicu i to kod donošenja mjera i strategija za zaštitu
morskih ekosustava.

‘Ovo istraživanje pruža ključne uvide u indikatore ekoloških promjena u
Jadranu. Dramatične promjene koje smo dokumentirali odražavaju hitnu potrebu za
adresiranje ekoloških pritisaka koji redefiniraju strukturu i funkciju morskog ekosustava.’, kaže dr.sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija i dopisni autor na radu.

Istraživanje je proveo tim znanstvenika iz Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za
istraživanje mora u Rovinju koji uz doktoranda Ivana Vlašičeka i dr. sc. Pfannkuchena čine dr.
sc. Daniela Marić Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr.
sc. Nataša Kužat, doktorandi Mia Knjaz, Lana Grižančić i Ivan Podolšak te dr. sc. Tjaša
Kogovšek.

Centar za istraživanje mora u Rovinju, sastavni dio Instituta Ruđer Bošković, nastavlja
predvoditi u interdisciplinarnom istraživanju morskih ekosustava. Neprekidni napori
znanstvenika Centra pridonose stjecanju ključnog znanja za održivo upravljanje morskim
resursima i očuvanje morskog života, osiguravajući da sjeverni Jadran ostane živahna i
produktivna morska regija za buduće generacije.