Koje zemlje Europe imaju najbolju kvalitetu zraka? Evo gdje je na toj ljestvici Hrvatska

Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka, objavljeno ranije ove godine, oslanja se na podatke iz više od 30.000 stanica za praćenje u 134 zemlje, teritorija i regije.

Od toga je za 124 utvrđeno da su premašile sigurne razine PM2,5 (fine čestice), prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ove mikroskopske čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona, mogu se udahnuti duboko u naša pluća i čak dospjeti u naš krvotok. Povezuju se s bolestima srca i pluća, visokim krvnim tlakom, povećanim rizikom od astme, depresijom i tjeskobom te preranom smrću, piše Euronews.

Kojih sedam zemalja zadovoljava sigurne razine kvalitete zraka?

Sedam zemalja koje su ispunile sigurnu smjernicu od pet mikrograma po kubnom metru zraka (µg/m3) ili manje su Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland.

Portoriko, Bermuda i Francuska Polinezija također su pale unutar sigurnih razina.

U Europi najčišći zrak imao je Island s 4µg/m3, a slijede ga Estonija s 4,7µg/m3 i Finska s 4,9µg/m3.

Ljestvica boja korištena je za označavanje razina onečišćenja, a mnoge europske zemlje spadaju u kategoriju zelenih, označavajući razine do dvostruko veće od sigurnog standarda.

Počevši od najmanje zagađenih, to su Švedska, Irska, Norveška, Portugal, Lihtenštajn, Danska, Velika Britanija, Andora, Latvija, Ukrajina, Nizozemska, Luksemburg, Švicarska, Njemačka, Belgija, Francuska, Austrija, Španjolska i Rusija.

Europski gradovi pokazali su napredak od izvješća za 2022., s 54 posto klasificiranih kao zeleni u 2023. u usporedbi s 39 posto godinu prije.

Koliko je loše zagađenje zraka u drugim europskim zemljama?

U žutoj kategoriji – koja označava razine onečišćenja do tri puta iznad sigurnog standarda – europske zemlje uključivale su Litvu, Češku, Mađarsku, Maltu, Slovačku, Bugarsku, Hrvatsku, Poljsku, Cipar, Sloveniju i Italiju.

Hrvatska je 2023. pokazala najveći napredak u snižavanju razine PM2,5, s padom godišnjeg prosjeka za više od 40 posto u odnosu na 2022. To je postigla povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, koji do sada čine više od 31 posto energetska mješavina zemlje – znatno iznad prosjeka EU od 23 posto.

Hrvatska je također uvela politiku postupnog ukidanja ugljena prije 2033., smanjenja emisija metana za 30 posto ispod razine iz 2020. do 2030. i zaustavljanja krčenja šuma do 2030.

U narančastoj kategoriji – do pet puta iznad sigurne razine – bile su Moldavija, Rumunjska, Albanija, Grčka, Turska, Srbija i Crna Gora.

Bosna i Hercegovina je zabilježila pad od 18 posto u razinama PM2,5 u 2023. u usporedbi s 2022., ali je i dalje najzagađenija zemlja u regiji, a slijedi je Sjeverna Makedonija – obje su pale u crvenu kategoriju s razinama zagađenja preko pet puta većim od siguran standard.

Iğdır u Turskoj je najzagađeniji grad u Europi, s razinama PM2,5 koje su devet puta veće od sigurnih standarda.

Koje su najzagađenije zemlje na svijetu?

Zemlje s najlošijom kvalitetom zraka bile su koncentrirane u južnoj i središnjoj Aziji, gdje se nalazi 10 najzagađenijih gradova na svijetu.

Bangladeš je zauzeo nezavidno prvo mjesto, sa 79,9 µg/m3 – više od 15 puta više od godišnje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za PM2.5.

Pakistan je bio drugi, s razinama 14 puta iznad sigurnih standarda. Slijedi Indija, s razinama PM2,5 10 puta iznad granice. U zemlji se također nalaze četiri najzagađenija grada na svijetu, a najgori je industrijski Begusarai na sjeveroistoku.

Tadžikistan i Burkina Faso bile su četvrta i peta najzagađenija zemlja, obje s razinama PM2,5 devet puta iznad sigurnih standarda.

Po prvi put u povijesti šest izvješća IQAira, Kanada je bila najzagađenija zemlja u Sjevernoj Americi, gdje se nalazi 13 najzagađenijih gradova u regiji.

Zašto su podaci o kvaliteti zraka važni?

Izvješća o kvaliteti zraka predstavljaju važne pozive na akciju za smanjenje razine onečišćenja, koje je obično najgore u područjima u kojima žive ranjive i nedovoljno zastupljene skupine ljudi.

Nedostatak podataka u afričkim zemljama ostavlja trećinu stanovništva kontinenta bez pristupa podacima o kvaliteti zraka, što znači da mnogi nisu mogli biti uključeni u studiju.

‘Čist, zdrav i održiv okoliš univerzalno je ljudsko prav’, kaže Frank Hammes, globalni izvršni direktor IQAira. ‘U mnogim dijelovima svijeta nedostatak podataka o kvaliteti zraka odgađa odlučnu akciju i produžava nepotrebnu ljudsku patnju.

‘Podaci o kvaliteti zraka spašavaju živote. Tamo gdje se prijavi kvaliteta zraka, poduzimaju se mjere i kvaliteta zraka se poboljšava.’

Hitno su potrebni napori da se ‘upravljaju uzrocima prekogranične izmaglice i da se smanji naše oslanjanje na izgaranje kao izvor energije’, prema Aidanu Farrowu, višem znanstveniku za kvalitetu zraka u Greenpeace Internationalu.

‘U 2023. onečišćenje zraka ostalo je globalna zdravstvena katastrofa’, kaže on. ‘IQAir-ov globalni skup podataka pruža važan podsjetnik na nastale nepravde i potrebu za implementacijom mnogih rješenja koja postoje za ovaj problem.’