Opet pao rekord; iza nas je drugi najtopliji svibanj u svijetu
Svibanj 2025. bio je drugi najtopliji svibanj u svijetu, s prosječnom temperaturom prizemnog zraka od 15,79°C prema ERA5, što je 0,53°C iznad prosjeka za svibanj u razdoblju 1991.-2020., objavio je Copernicus služba za klimatske promjene

Svibanj 2025. bio je drugi najtopliji svibanj u svijetu, s prosječnom temperaturom prizemnog zraka od 15,79°C prema ERA5, što je 0,53°C iznad prosjeka za svibanj u razdoblju 1991.-2020., objavio je Copernicus služba za klimatske promjene
Svibanj 2025. bio je 0,12°C hladniji od rekordnog svibnja 2024. i 0,06°C topliji od trećeg najtoplijeg svibnja 2020. godine, navode iz Copernicusa te dodaju kako je protekli mjesec bio je 1,40°C iznad procijenjenog prosjeka iz razdoblja 1850.-1900. koji se koristio za definiranje predindustrijske razine, prekidajući dulje razdoblje od 21 mjeseca (od 22) s globalnom prosječnom temperaturom većom od 1,5°C iznad predindustrijske razine.
Dvanaestomjesečno razdoblje od lipnja 2024. do svibnja 2025. bilo je 0,69°C iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 1,57°C iznad predindustrijske razine.
‘Svibanj 2025. prekida neviđeno dugi niz mjeseci s temperaturom većom od 1,5°C iznad predindustrijske razine. Iako bi to moglo ponuditi kratki predah za planet, očekujemo da će prag od 1,5°C ponovno biti premašen u bliskoj budućnosti zbog kontinuiranog zagrijavanja klimatskog sustava.’, kaže Carlo Buontemp, direktor C3S-a u ECMWF-u.
Temperature ispod prosjeka na Balkanu
Prosječna temperatura nad europskim kopnom za svibanj 2025. iznosila je 12,98°C, što je 0,29°C ispod prosjeka za svibanj od 1991. do 2020. godine. U svibnju 2025. godine uočen je značajan kontrast u temperaturama prizemnog zraka diljem Europe, s temperaturama ispod prosjeka u istočnoj Europi od istočne Italije i Balkana do Finske i temperaturama iznad prosjeka u zapadnoj Europi.
Izvan Europe, temperature su bile najviše iznad prosjeka nad zapadnom Antarktikom, velikim područjem Bliskog istoka i zapadne Azije, sjeveroistočnom Rusijom i sjevernom Kanadom. Temperature su bile najviše ispod prosjeka nad Indijom, Aljaskom, južnom Afrikom i istočnom Antarktikom.
Globalna prosječna temperatura za borealno proljeće 2025. (od ožujka do svibnja) bila je druga najviša u povijesti mjerenja, 0,59°C iznad prosjeka od 1991. do 2020., i hladnija je bila samo od borealnog proljeća 2024. Temperature su uglavnom bile iznad prosjeka, posebno na sjevernoj hemisferi.
Najveće pozitivne anomalije zabilježene su nad zapadnom središnjom Azijom, sjeveroistočnom Rusijom, Grenlandom i zapadnom Antarktikom, dok su se negativne anomalije pojavile nad Hudsonovim zaljevom, južnom i sjeveroistočnom Afrikom, Indijom, sjevernim dijelovima Australije i istočnom Antarktikom.
Temperature površine mora
Prosječna temperatura površine mora (SST) za svibanj 2025. iznad 60°S–60°N iznosila je 20,79°C, što je druga najviša vrijednost ikad zabilježena za taj mjesec, 0,14°C ispod rekorda iz svibnja 2024.
Temperature vode ostale su neuobičajeno visoke u mnogim oceanskim bazenima i morima. Među njima, velika područja na sjeveroistoku Sjevernog Atlantika, koja su doživjela toplinski val, imala su rekordno visoke temperature vode za taj mjesec. Većina Sredozemnog mora bila je mnogo toplija od prosjeka.
Suše od prosjeka
U svibnju 2025. veći dio sjeverne i središnje Europe, kao i južne regije Rusije, Ukrajine i Turske, bili su suši od prosjeka. Suprotno tome, uvjeti su bili vlažniji od prosjeka u većem dijelu južne Europe, regijama Fenoskandija, u pojasu sjever-jug od Baltičkog do Crnog mora i u dijelovima zapadne Rusije.
U svibnju 2025. godine bilo je suše od prosjeka u većem dijelu Sjeverne Amerike, na Afričkom rogu i diljem središnje Azije, kao i u južnoj Australiji te većem dijelu južne Afrike i Južne Amerike. Vlažniji uvjeti od prosjeka zabilježeni su na Aljasci, kao i na istoku SAD-a, diljem Rusije, sjeverno od Indijskog potkontinenta, jugoistočne Afrike te istočne i sjeverozapadne Australije.
Najniži proljetni protok rijeka diljem Europe
Europsko proljeće 2025. obilježilo je kontrast između pretežno suših uvjeta od prosjeka na većem dijelu sjevera i zapada te vlažnijih uvjeta od prosjeka na jugu i sjeverozapadnoj Rusiji. Dijelovi sjeverozapadne Europe zabilježili su najnižu količinu oborina i vlažnosti tla barem od 1979. godine.
Uporni sušni uvjeti doveli su do najnižeg proljetnog protoka rijeka diljem Europe od početka mjerenja 1992. godine.
Izvan Europe, od ožujka do svibnja 2025. bilo je suše od prosjeka u zapadnoj Sjevernoj Americi i izvantropskoj Južnoj Americi, na Afričkom rogu, u dijelovima središnje Azije, Kini i južnoj Australiji.
Vlažniji uvjeti od prosjeka uspostavljeni su nad istočnom Sjevernom Amerikom, Aljaskom, diljem Rusije, južne Afrike i sjeverne Australije.